ATINA - U Grčkoj se održavaju vanredni parlamentarni izbori. Sudeći prema anketama, ishod će biti neizvjestan, jer je mrtva trka u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji.
Grci treći put ove godine izlaze na birališta, poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli Sirizu i premijera Aleksisa Ciprasa, i referendum u julu, na kojem su glasači odbacili predloge stranih kreditora o reformama, da bi ih Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.
Ko god da pobjedi - imaće ograničen prostor za manevrisanje, jer se ne očekuje se da će iko osvojiti većinu u parlamentu.
Pošto mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocijepala na dva dijela pošto se radikalno ljevičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.
Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 evra nedjeljno, navodi AP.
Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna takmaca - Sirize i Nove demokratije, koje svaka uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora, sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK lijevog centra utrkuju za treće mjesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To Potami, prenosi Rojters.
Među oko 15 odsto Grka koji kažu da još nisu odlučili za koga će glasati u nedjelju ima mnogo bivših podržavalaca Sirize, koje Cipras sada pokušava da pridobije vrstom ljevičarske retorike koja ga je dovela na vlast u januaru, te u novom izbornom programu Sirize piše da je sporazum o paketu pomoći bio "proizvod ucijene bez presedana".
Kako javlja grčka agencija ANA, Cipras je danas, posljednjeg dana zvaničke kampanje, pozvao glasače da se ne obaziru na ankete koje predviđaju "derbi" i da mu omoguće da osvoji većinu glasova.
On je odbacio rezultate anketa koji nagoviještavaju da bi njegova stranka mogla da doživi poraz od konzervativnog rivala, rekavši da ima veliku grupu pristalica koje nisu obuhvaćene anketama.
"Nismo imali priliku da nastavimo dalje i završimo rad koji smo započeli", istakao je on, poručivši da ne traži drugu šansu, već šansu da nastavi sa naporima koje je počeo da ulaže kao premijer.
Glavni Ciprasov adut je jednostavan: Grci žele da ostanu u evrozoni, što se i dalje potvrđuje u svim anketama.
Cipras je u januaru izabran na čelo vlade na osnovu krajnje ljevičarske platforme i obećanja Grcima da će okončati petogodišnje finansijske muke, ali je napravio najveći politički zaokret u novijoj evropskoj istoriji pristavši na dodatno smanjenje troškova, povećanje poreza i privatizacije, zbog čega se većina poslanika iz najradikalnijih redova Sirize gnijevno povukla.
Sada obećava da će sprovoditi mere predviđene najnovijim paketom strane finansijske pomoći, a da će istovremeno uvesti mjere kojima će ublažiti uticaj stroge štednje, ali mu neće biti lako, ocijenjuje Rojters.
Ciprasov glavni izborni rival, lider konzervativne Nove Demokratije Vangelis Meimarakis, često ga ismijava zbog političkog preobražaja, rekavši na nedavnoj debati: "Ciprasa više ne prepoznajem".
Lider Nove Demokratije poručuje da će pobeda desnog centra garantovati stabilnost i bezbjednost Grčke, uz podsticanje zapošljavanja, i okončati "Sirizin opasni eksperiment".
Meimerakis (61), koji je nekoliko puta nudio Ciprasu da oforme koaliciju, ali je svaki put odbijen, sada obećava da će oformiti nacionalni tim sa "svima koji žele da učestvuju".
U skladu sa izbornim sistemom Grčke, partija koja osvoji najveći broj glasova osvaja i bonus od 50 mesta u 300-članom parlamentu, ali, ako se prognoze obistine, ni to joj neće biti dovoljno da može da formira većinsku vladu, što znači da će pobjednik morati da zatraži podršku od manjih stranaka i oformi koaliciju, navodi AP.
Ko god da oformi novu grčku vladu, imaće ograničene političke opcije zbog odredbi paketa pomoći potpisanog u avgustu koji primoravaju Atinu da uvede penzione reforme, nadzire rekapitalizaciju banaka i poveća poreze.
Obije vodeće stranke obećavaju da će se držati odredbi paketa pomoći, ali predviđaju različite metode - dok Nova Demokratija želi da uvede poreske podsticaje kako bi privukle investitore, Siriza poreze smatra sredstvom za preraspodjelu bogatstva, a ne slažu se po ključnim pitanjima poput otvaranja tržišta rada i imigracije.
Ko god da bude vodio gnjevne i osiromašene Grke kroz treći program međunarodne pomoći, imaće malo prostora za delovanje s obzirom na to da fiskalnu politiku zemlje umnogome diktiraju odredbe novog trogodišnjeg sporazuma sa kreditorima, vrijednog 86 milijardi evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.