Svijet

Sirija u centru pažnje i povratak Nobela korijenima

Sirija u centru pažnje i povratak Nobela korijenima
Sirija u centru pažnje i povratak Nobela korijenima

OSLO, BEJRUT - Svjetski mediji ocjenjuju danas da je izborom Organizacije za zabranu hemijskog oružja za dobitnika Nobelove nagrade za mir Sirija ponovo došla u centar svjetske pažnje, a da se nagrada vratila "svojim korijenima" - razoružanju u svijetu.

Kad je riječ o političarima, jedna od prvih reakcija stigla je iz Sirije, i to iz zvaničnog Damaska.

Fajez Sajeg, član parlamenta iz BAAS partije predsjednika Bašara al Asada, ocijenio je da dodjela Nobela OPCW-u ističe "kredibilitet" vlade u Damasku i njenim namjerama da uništi svoj "toksični arsenal". Kako je prenio AP, Sajeg je istakao da bi nagrađena organizacija trebalo da radi na oslobađanju cijelog Bliskog istoka, uključujući Izrael, od oružja za masovno uništenje.

Sajeg je u kratkoj izjavi AP-u rekao da se nada da će OPCW "osvojiti još Nobelovih nagrada za mir" u budućnosti, a Sirija, naglasio je, "daje primjer zemljama koje posjeduju hemijsko i nuklearno naoružanje".

Sirijski pobunjenici su, istovremeno, ocijenili da je nagrada "preuranjen korak" koji će "preusmjeriti pažnju svijeta sa pravog uzroka rata". Loujal Safi, predstavnik opozicionog bloka, rekao je za AP da je "pogrešno viđenje" da će ta nagrada doprinijeti miru u Siriji i regionu.

OPCW je, kako je obrazložio Nobelov komitet, nagradu dobila za "intenzivne napore" da oslobode svijet hemijskog arsenala. "Nedavni događaji u Siriji, gdje je hemijsko oružje ponovo stavljeno u upotrebu, naglasili su potrebu da se pojačaju napori da se ukloni ovakva vrsta oružja", naveo je Komitet.

U avgustu, Vašington je okrivio sirijskog predsjednika Asada za napad u kojem je korišćen sarin, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio da su taj otrov upotrijebili sirijski pobunjenici. Suočen sa prijetnjom američke vojne intervencije, Asad je na kraju pristao da ukine program sirijskog hemijskog naoružanja i dozvolio pristup inspektorima OPCW.

Američki državni sekretar Džon Keri čestitao je OPCW-u, ističući hrabrost inspektora te organizacije i odlučnost da oslobode Siriju oružja za masovno uništenje.

Otkad je u avgustu sarinom pobijeno više od 1.000 ljudi, OPWC je preduzela "izuzetne korake i radila nezapamćenom brzinom" da razriješi "kršenje međunarodnog prava" koje je "šokiralo cio svijet", naveo je Keri u saopštenju i pozvao međunarodnu zajednicu da "udvostruči napore" za okončanje sukoba u Siriji.

AP primjećuje da se Keri u saopštenju nije osvrnuo na kritike iz Nobelovog komiteta na račun Sjedinjenih Država, koje do aprila 2012. nisu uništile zalihe svog hemijskog naoružanja.

Kako je prenio Rojters, portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov nije želio da komentariše dodjelu Nobelove nagrade za mir.

Iz Moskve se, međutim, oglasio ruski parlamentarac iz vladajuće Jedinstvene Rusije Vječeslav Nikonov, koji je pohvalio ovogodišnji izbor, indirektno se osvrćući i na neke ranije "pogrešne" laureate - kako primjećuje Rojters, očigledno aludirajući na dobitnika iz 2009. godine, američkog predsjednika Baraka Obamu.

"Ovo je jedan od najboljih izbora Nobelovog komiteta u istoriji... Ovaj put nisu željeli da naprave grešku, jer ih je bilo previše", ocijenio je Nikonov.

Generalni direktor OPCW-a Ahmet Uzumku je u maju ove godine izjavio da su neki izvori došli do saznanja da se u Siriji nalazi 1.000 tona hemijskog oružja, kao što je iperit, sarin i V-iks gasovi.

U Parizu, francuski predsjednik Fransoa Oland ocijenio je da je izbor ovogodišnjeg laureata "podrška međunarodnim naporima za uništavanje sirijskog arsenala hemijskog oružja".

Šef njemačke diplomatije Gvido Vestervele ocijenio je da je nagrada zaslužena zbog "dugotrajnog rada i hrabre posvećenosti razoružanju".

Kancelarka Angela Merkel pohvalila je inspektore OPCW-a, rekavši: "Posvećenost službenika ove organizacije vrijedna je poštovanja... Nobelova nagrada za mir je za svakog od njih."

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun ocijenio je da je nagrada "dokaz prijetnje koju predstavlja zabranjeno naoružanje".

"Ovo priznanje stiže skoro 100 godina posle prvog hemijskog napada i 50 dana poslije upotrebe hemijskog naoružanja u Siriji. Daleko od toga da je relikt prošlosti - hemijsko oružje ostaje jasna i prisutna opasnost", navodi se u Banovoj čestitci OPCW-u.

I najviši funkcioneri EU, Žose Manuel Barozo i Herman van Rompej uputili su srdačne čestitke OPCW-u, a predsednik Evropskog savjeta je iskoristio ovu priliku da pozove sve države koje još nisu potpisale i ratifikovale Konvenciju o zabrani hemijskog oružja iz 1997. da to bez oklijevanja učine.

Agencija AP ocjenjuje da je dodjelom Nobelove nagrade za mir OPCW-u, Nobelov komitet "pronašao način da ukaže na razarajući građanski rat u Siriji, koji je ušao u treću godinu, na stavljajući se na stranu nijedne grupe" koja je u taj sukob uključena.

Rojters ocjenjuje i da ovogodišnji laureat svjedoči o "povratku Nobela korijenima" - jer je dodijeljen za "tradicionalnu" vrijednost, razoružavanje u svijetu.

OPCW se kao mogući laureat pojavio u špekulacijama tek nekoliko sati uoči saopštenja dobitnika, dok je danima ranije za favorita u svjetskim medijima važila pakistanska tinejdžerka Malala Jusufzai, koju su prije godinu dana u glavu upucali talibani pošto se javno zalagala na pravo djevojčica na obrazovanje.

"Ona je izuzetna žena i mislim da je svijetla budućnost pred njom i da će vjerovatno biti nominovana dogodine, ili godinu dana kasnije", rekao je za AP predsjedavajući Nobelovog komiteta Torbjorn Jagland.

Jemenski novinar i aktivista Tavakol Karman, laureat iz 2011, bio je među onima koji su "navijali" za Malalu. Čestitajući nagradu OPCW-u, on je izrazio nadu da će pakistanska tinejdžerka jednog dana ipak osvojiti Nobela, prenio je AFP: "Ona to zaslužuje... Malala je naša heroina, ona je heroj žena i svih ljudi koji žele da ovaj svijet bude bolji, sa boljim obrazovanjem i jačim ženama."

I ove godine, prije Nobelovog komiteta oglasila se norveška javna televizija NRK, koja je pola sata ranije obelodanila ko je laureat.

OPCW izvršno je tijelo međunarodne Konvencije o hemijskom oružju i nastala je 1997. godine. Sjedište Organizacije je u Hagu u Holandiji.

Organizacija je, kako su javile svjetske agencije, početkom mjeseca počela da sprovodi operaciju uništavanja hemijskog oružja u Siriji pod integracijom Ujedinjenih nacija, nakon što je gas sarin ubio oko 1.400 ljudi u Damasku u avgustu. Ovo je prvi put da OPCW sprovodi svoju misiju tokom ratnog sukoba.

Sezona dodele Nobelovih nagrada završava se u ponedjeljak, 14. oktobra kada će se zanati ko je laureat ove prestižne nagrade za ekonomiju.

        

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije