Svijet

Stanovnici Atine: Cipras dao nadu građanima

Stanovnici Atine: Cipras dao nadu građanima
Stanovnici Atine: Cipras dao nadu građanima

ATINA - Žitelji Atine uglavnom podržavaju odluku vlade o održavanju referenduma o predloženom sporazumu sa povjeriocima.

Taj sporazum predviđa dodatne restriktivne mjere štenje u zamenu za finansijsku pomoć za spašavanje privrede.

"Ne vjerujem da je ovaj referendum od posebnog značaja. On samo predstavlja za Grke uobičajenu promjenu demokratije", kazala je poslije glasanja jedna Atinjanka u izjavi Tanjugovom specijalnom izvještaču.

Ona je podsjetila da su u staroj Grčkoj referendumi održavani često i da Grci vole demokratiju, nezavisnost i pravdu.

Premijer Aleksis Cipras je, prema njenim riječima, dao građanima nadu, koju sada pojedine zemlje EU pokušavaju Grcima da oduzmu.

Ona je istakla da ovaj referendum ne treba smatrati kao glasanje "protiv" i "za" Evropu.

"Mi Grci volimo EU i Evropljane. Želimo ujedinjenu Evropu i evro kao zajedničku valutu. Ovaj referendum nema nikakve veze sa tim. Mi smo dio Evrope i ne možemo zamisliti da budemo izvan nje", istakla je ona, ukazujući da postoje pokušaji da se to pogrešno tumači.

Jedan pristalica Ciprasove "Sirize", koji je u ranim jutarnjim satima na glasanje, naveo  je da velika većina građana Grčke podržava odbijanje prijedloga međunarodnih povjerilaca.

On je izrazio uvjerenje da će na referendmu 70 odsto glasati sa "Oxi" (ne), a 30 procenata sa "Nai" (da).

Jedna grupa mladih Atinjana izražava zadovoljstvo što se održava referendum o ovako važnom pitanju.

Oni ističu da je posebno za mlade važno da su pozvani da odluče o primeni nekih mjera u zemlji.

"To je najdemokratskiji put za građane da odlučuju o budućnosti. Posebno za našu generaciju je važno da imamo mogućnost da odlučujemo o budućnosti koja je pred nama", kazala je studentkinja.

Istovremeno je rekla da ne brine šta će se desiti od ponedeljka, već da je važno da su se Grci probudili i ponovo počeli da traže demokratiju, ravnopravnost, socijalnu pravdu, zakone koji bi zaštitili većinu ljudi, to jest siromašne, a ne bogate.

"Ne zanima nas šta će se desiti od ponedjeljka, jer šta god da se dogodi znamo da smo jedinstveni", naglasili su mladi Grci.

Glasa 10 miliona Grka

U Grčkoj se danas oko 10 miliona Grka izjašnjava na referendumu, o predloženom sporazumu sa povjeriocima, koji predviđa dodatne restriktivne mjere štenje u zamenu za finansijsku pomoć za spasavanje privrede.

Biračka mjesta otvorena su jutros nešto posle sedam sati po lokalnom vremenu, a građani će moći da glasaju do 19 sati.

Prvi preliminarni rezultati, kako je najavljeno, biće objavljeni oko 21 sat.

Na referendumu pravo glasa ima 9.855.029 birača koji će se sa "da" (Nai) ili "ne" (Oxi) izjašnjavati na ukupno 19.159 biračkih mjesta širom Grčke.

Posljedni referendum prije 41 godinu

Posljednji put Grci su na referendumu glasali prije 41 godinu, 1974., kada su odbacili obnavljanje monarhije posle pada hunte "crnih pukovnika".

Održavanje referenduma o sporazumu sa evropskim vladama, Evropskom unijom (EU) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), inicirao je grčki premijer Aleksis Cipras i glasanje je organizovano za samo devet dana.

Na referendumu pitanje glasi "Da li da se prihvati nacrt sporazuma koji je predstavila Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond na sastanku Evrogrupe 25. juna i koji se sastoji od dva dokumenta a sačinjava jedinstven prijedlog? Prvi dokument je naslovljen Reforme za dovršetak aktuelnog programa i poslije njega, a drugi Preliminarna analiza održivosti duga".

Povjerioci Grčke traže  reforme u zamjenu za produženje sporazuma o paketu pomoći do novembra, ali je produženje odbijeno, a program pomoći okončan kao što je planirano 30. juna, nakon prošlonedjeljne propasti pregovora grčke vlade i kreditora.

Prema podacima grčkog Ministarstva finansija, ukupan iznos duga Grčke na dan 1. april ove godine, iznosio je 312,7 milijardi evra.

Znatan njegov dio - 184 milijarde, otpada na Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) - 131 milijardu, kao i na vlade zemalja evrozone, uključujući Njemačku, Francusku, Estoniju, Slovačku.

Grčka je dužna i 27 milijardi evra Evropskoj centralnoj banci ECB i 21 milijardu MMF.

Anketa

Uoči referenduma, objavljeni su rezultati istraživanja javnog mnjenja agencije Ipsos, po kojima bi 44 odsto građana prihvatilo uslove međunarodnih kreditora, dok se 43 odsto tome protivi. Oko 12 odsto nije imalo jasan stav.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije