CIRIH- Pokazujući zabrinutost zbog mogućeg napada ekstremista, birači su pozdravili veća ovlašćenja za obavještajne službe
Građani Švajcarske snažno su podržali zakon koji obavještajnim agencijama daje veća ovlašćenja i omogućava nadzor elektronske pošte, postavljanje skrivenih kamera i bubica i prisluškivanje telefona. Zakon će pomoći Švajcarskoj da uhvati korak sa ostalim zemljama u ovoj oblasti, naglašavaju oni koji su ga podržali.
Protivnici se međutim plaše da bi građanske slobode mogle da budu ugrožene, a neutralnost zemlje pod rizikom jer zakon predviđa tješnju saradnju sa stranim obavještajnim agencijama, preneo je Bi-Bi-Si.
Glasajući na referendumu velikom većinom „za” (65,5 odsto), građani su pokazali da brinu zbog mogućeg napada ekstremista. Decenijama su Švajcarci skeptični po pitanju državnog nadzora, još od skandala iz osamdesetih godina prošlog vijeka kada se otkrilo da je vlada špijunirala desetine hiljada građana. Kamere su u ovoj zemlji malobrojne, a čak je i „Guglov” servis „strit vju” ograničen zbog zakona o zaštiti privatnosti.
Međutim, stravični napadi u susednoj Francuskoj promijenili su stavove mnogih. Iako su protivnici upozoravali da pojačani nadzor ne znači automatski veću bezbjednost, birači su pozdravila nova, veća ovlašćenja za obavještajne službe. Vlada je rekla da će ona biti korišćena jednom mjesečno za praćenje osumnjičenih najvišeg rizika. Ministar odbrane Gi Parmelin rekao je ranije da novi zakon ne može da se poredi sa špijunskim ovlašćenjima agencija SAD i drugih velikih sila „koja idu daleko od onoga što je poželjno sa stanovišta slobode pojedinca i bezbjednosti građana”.
Trenutno, švajcarske vlasti mogu da se oslone jedino na javno dostupne informacije ili dojave stranih zvaničnika kada prate unutrašnje rizike. Novi zakon je usvojen prošle godine, ali nije stupio na snagu jer su protivnici skupili dovoljno potpisa da zatraže referendum.
Birači su istovremeno odbili prijdlog da se državne penzije povećaju za deset odsto, što je podržala ljevica, ali su protivnici ocijenili kao preskupo.
Referendumi su dio švajcarskog sistema direktne demokratije i održavaju se četiri puta godišnje (na lokalu i češće) da bi se birači izjasnili o nizu značajnih pitanja
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.