Predsjednik i vrhovni komandant Oružanih snaga Rusije Vladimir Putin podigao je gotovo čitavu vojsku u stanje borbene gotovosti.
Po ocjenama vojnih eksperata, ovo je najveća vojna vježba u Rusiji u posljednjih godinu i po i „važan je signal potencijalnim vojno-političkim protivnicima Rusije“, piše "Sputnjik".
Iznenadna provjera je počela je juče ujutroi trajaće do kraja mjeseca. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da je cilj ovih vježbi „provjera spremnosti vojske da odreaguje na eventualne krizne situacije“, na jugozapadnom strateškom pravcu.
Ruski eksperti ove manevre dovode u vezu sa rastućim međunarodnim tenzijama. Oni su, prema njihovom mišljenju, direktan odgovor na masovne vojne vježbe NATO-a u Istočnoj Evropi, u blizini ruskih granica.
S druge strane, Putinova odluka da mobilizuje vojsku već je izazvala nervozu kod zapadne vojne alijanse. U NATO-u su izrazili zabrinutost zbog ovih vježbi. U Moskvi očekuju da će iznenadne vježbe izazvati histeriju na Zapadu.
Eksperti, međutim, naglašavaju da ovi manevri imaju isključivo „odbrambeni karakter“, ali i da nose jasnu poruku — svaka agresivna akcija protiv Rusije dobiće adekvatan odgovor. Danas postoji konkretna prijetnja, koja direktno ugrožava bezbjednost Rusije, dodaju stručnjaci.
„Intenzitet borbene obuke naše vojske raste u posljednje tri godine. To je povezano, prije svega, sa vojnim napetostima u svijetu. Turska je ušla u rat u Siriji, Sjedinjene Države su nagomilale trupe na našim granicama i naš vojni vrh preduzima odgovarajuće mjere“, kaže ruski doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov.
Zamjenik predsjednika Komiteta za odbranu i bezbjednost Savjeta Federacije Franc Klincevič potvrđuje da je iznenadna provjera borbene gotovosti samo odgovor na poteze Alijanse.
„Odluke varšavskog samita NATO-a ozbiljno su izmijenile vojno-stratešku situaciju u Evropi. Rusija je prosto bila primorana da drži svoju vojsku u borbenoj gotovosti“, rekao je Klincevič, podsjećajući na nedavne pokušaje diverzije na Krimu, koju su organizovale ukrajinske obavještajne službe, a na koje Rusija nije mogla da odreaguje.
Ruski zvaničnici i eksperti takođe podsjećaju da je iznenadna provjera borbene gotovosti uobičajena praksa, koja se povremeno primjenjuje u mnogim armijama svijeta.
Glavni cilj takvih vježbi je provjera borbene gotovosti jedinica, oružja i vojne tehnike, ali i njihove spremnosti na mobilizaciju.
„U Rusiji se iznenadne provjere i velike vojne vježbe održavaju već nekoliko godina, otkako je Sergej Šojgu imenovan za ministra odbrane. Prije toga, ovakve provjere i vježbe su se doživljavale kao senzacija, ali sada je to redovna pojava, rutinska stvar. Mislim da će rusko rukovodstvo nastaviti sa ovako velikim provjerama. Time se šalje i određena poruka našim zapadnim kolegama. NATO jača aktivnosti u blizini ruskih granica, a ovakve provjere pokazuju Alijansi mogućnosti i kapacitete ruskih Oružanih snaga. Znate, bolje je demonstrirati snage nego ih koristiti“, kaže za Sputnjik ruski vojni analitičar Ivan Konovalov.
Iznenadne provjere borbene gotovosti aktivno su počele da se primjenjuju u Oružanim snagama Rusije od 2013. godine. U ruskom Ministarstvu odbrane su više puta govorili o pozitivnom uticaju takvih vježbi na vojsku, kao i o tome da namjeravaju da i dalje primjenjuje tu praksu zajedno sa ostalim, ranije planiranim vježbama.
Ovog puta vojska je dignuta na noge u više ruskih regiona i obuhvata Južni, Zapadni i Centralni vojni okrug, kao i Sjevernu flotu i komande Vazdušno-kosmičkih snaga i Vazdušno-desantnih snaga.
U vježbe su uključene i jedinice u pograničnim područjima s Ukrajinom i baltičkim zemljama, uključujući i Krim, koji je poslije pripajanja Rusiji ušao u Južni vojni okrug. Ruski ministar odbrane je rekao da je u tom okrugu u toku i aktivna priprema strateških vojnih vježbi „Kavkaz 2016“.
Šojgu je takođe naložio da se informišu vojni atašei stranih država o početku iznenadne provjere borbene gotovosti ruske vojske.
(Sputnjik)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.