Evropski bankarski sektor je, prema mišljenju grupe naučnika, debeo i prenapuhan i gotovo da ne donosi nikakvu dodatnu ekonomsku korist.
U jednoj studiji autori su tako postavili sljedeće pitanje: Ima li Evropa previše banaka? Studija je izrađena na zahtjev Evropskog vijeća za sistemski rizik (ESRB) koje posluje pri Evropskoj središnjoj banci, piše Deutsche Welle.
Među autorima studije su među ostalima zamjenica predsjednice Savezne banke Klaudija Buh i Martin Helvig, rukovodilac Odjeljenja za istraživanje javnog dobra pri Institutu Max-Plank.
"Mi banke umjetno držimo na tržištu i to uz pomoć poreskih obveznika. Na pojedinim tržištima banke mogu preživjeti samo ako spekulišu. A kada vidim da jedna banka to treba kako bi preživjela jer inače ne može zaraditi neophodne marže, onda sebi kažem: 'Na tržištu je nešto pogrešno i ima previše ponuđača'", smatra on.
Banke u Evropi su u protekla dva desetljeća postajale sve jače od godišnjeg ekonomskog učinka zemlje. U pojedinim zemljama Evrope bilans poslovanja banaka prelazi bruto nacionalni prozvod za 400 i više posto. Poređenja radi: Ukupni bilans svih japanskih banaka iznosi oko 190 posto japanskog ekonomskog učinka, u SAD-u 145 posto.
Mladi talenti na pogrešnom poslu?
"Šta je razumno, a šta nije, u normalnom slučaju zna tržište," kaže Martin Helvig. "Ali ako poreski obveznici finansiraju banke i vještački ih održavaju na životu, onda zakaže tržište i tada imamo previše banaka", objašnjava Helvig.
To može dovesti i do pogrešnog upravljanja ljudskim resursima.
"Želimo li zapravo da dobro obrazovani fizičari u bankama proučavaju modele rizika ili želimo da dobro obrazovani fizičari razmišljaju o novim tehnologijama u životnoj sredini", pita on.
Evropski bankarski sistem nije samo glomazan nego je, za razliku od drugih regija, moćniji. Autori studije pokazuju da u Evropi tri najveće banke u nekoj zemlji u pravilu čine između 65 i 75 posto ukupnog bilansa. S druge strane, u SAD-u na tri najveće banke otpada samo oko 25 posto.
Osim toga, prema mišljenju stručnjaka, uloga bankarskog sektora pri dodjeli kredita u poređenju s finansiranjem preduzeća preko tržišta kapitala je prevelika. Dok se u SAD-u firme finansiraju preko obveznica u visini od 70 posto, a samo oko 30 posto preko bankovnih kredita, odnos u Evropi je obrnut.
"To je povod za zabrinutost jer je jedna takva vrsta finansijske strukture s prevagom na bankama povezana s niskim privrednim rastom", navodi se u studiji.
U ekonomskom smislu besmisleno
Uprkos tome, banke su važne za ekonomiju; one daju mazivo koje ekonomski motor održava u pogonu. Ipak, u jednom trenutku dolazimo do tačke gdje ta mješavina postaje pretila i banakarski sistem uzrokuje više ekonomskih troškova nego koristi.
U velikim evropskim bankama normalan bankarski posao, depoziti klijenata i krediti za preduzeće čine najviše pola njihovog poslovanja, a kod brojnih čak još znatno manje. Ostatak predstavlja investicijsko bankarstvo, derivati, trgovina vrijednosnim papirima.
"Pri ovakvim stvarima meni još uvijek nije jasno ima li to ekonomski toliko smisla", kaže Helvig.
Od 2008. i izbijanja globalne finansijske krize, puno toga se promijenilo: sistemi ranog upozoravanja su se etablirali, nadzori banaka su pooštreni i uvedena su nova pravila koja se tiču imovine banaka, a osim toga banke se moraju podvrgnuti testu na stres.
Zbog toga se ne treba čuditi što se ispostavilo da kod banaka postoji, kako to navode autori studije, "određeni umor od terapije".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.