BANJALUKA - Bruto društveni proizvod (BDP) RS bi u ovoj godini mogao zabilježiti pad od nekoliko procenata, uzimajući u obzir učešće pojedinih grana privrede u strukturi BDP-a, pokazala je to analiza Udruženja ekonomista RS - SWOT, u okviru njihovog kvartalnog biltena.
Naime, do takvog zaključka se dolazi ako se u obzir uzme pretpostavka da će trgovina i prerađivačka industrija pretrpjeti smanjenje prometa od oko 20 odsto na godišnjem nivou, te ako se pokažu tačnim procjene Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o šteti nastaloj u poljoprivredi.
Prema njihovom mišljenju, sasvim je realno očekivati da će prvi efekti poplava po domaću proizvodnju biti negativni.
"Ovaj kratkoročni proizvodni šok je zasnovan na činjenici da je jedan dio proizvodnih preduzeća, koja su locirana na poplavljenim područjima, direktno pogođen, te će u najmanju ruku smanjiti, ako ne i zaustaviti proizvodnju u nekom periodu", navodi se u analizi. Međutim, dugoročni efekti bi mogli da budu nešto povoljniji, jer se može očekivati veći nivo aktivnosti u građevinskom sektoru, koji bi za sobom mogao povući prateće i povezane grane.
"Ovdje se, prije svega, misli na djelatnosti koje se odnose na proizvodnju građevinskog materijala i drvoprerađivačku industriju, gdje bi procenat rasta prometa i proizvodnje industrije građevinskog materijala trebalo da bude iznad 50 odsto, dok bi šansu za povećanu aktivnost mogla iskoristiti i industrija namještaja", smatraju eksperti SWOT-a i dodaju da se najnegativniji ekonomski efekti očekuju u sektoru poljoprivrede, kako direktno, tako i indirektno.
Pretpostavlja se da će trgovina i prerađivačka industrija pretrpjeti smanjenje prometa od oko 20 odsto
Kada je u pitanju sektor saobraćaja, istakli su da prve procjene načinjene štete na saobraćajnoj infrastrukturi govore o iznosu većem od 130 miliona KM, te da će nužnost brze sanacije puteva, mostova i željezničkih pruga uticati na porast investicija u infrastrukturu u ovoj, ali i narednim godinama.
"Pored javnih, očekuje se i rast privatnih investicija, prije svega u izgradnju ili rekonstrukciju privatnih stambenih i nestambenih objekata", navode iz SWOT-a.
Inače, u drugoj polovini maja zabilježen je pad budžetskih prihoda od 80 odsto, ali se u bliskoj budućnosti očekuje obuzdavanje tog pada. Kako navode iz SWOT-a, jedna od prvih mjera stabilizacije budžeta biće rebalans budžeta, a poreskim olakšicama moraće biti pomognut oporavak privrednih subjekata, koji su direktno pogođeni poplavama.
"Te se olakšice, prije svega, odnose na oslobađanje plaćanja poreskih obaveza za određeni period. I u domenu finansija potrebno je animirati komercijalne banke na moratorijum ili reprogram obaveza subjekata pogođenih poplavama kako bi im bilo pomognuto da se što brže ekonomski oporave", navodi se u ovoj analizi.
Prema njihovim riječima, može se pretpostaviti da će doći do izmjena u prioritetima potrošnje, što će dovesti do preusmjeravanja dohodaka, pod čim se misli na smanjenje udjela dohotka kojim se finansira luksuzna potrošnja u korist kupovine trajnih potrošnih dobara i građevinskih aktivnosti koje će, neminovno, uslijediti radi sanacije štete nakon poplava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.