BiH nedovoljno ulaže u zelenu energiju

SARAJEVO, BANJALUKA - BiH zaostaje za zemljama regiona u ulaganju u obnovljive izvore energije i, uprkos izraženim prirodnim potencijalima, ne prati globalne trendove koji su doveli do toga da je prošla godina u svijetu bila rekordna po investiranju u čistu energiju, ističu stručnjaci.

Prema istraživanju "Bloomberga", koje prenosi nevladina organizacija "Energis" iz Sarajeva, globalna ulaganja u obnovljive izvore energije lani su, uprkos ekonomskoj krizi, dostigla 260 milijardi dolara, što je pet odsto više u odnosu na 2010, a gotovo pet puta više u odnosu na 2004. godinu.

Kako navode, ulaganja u solarnu energiju nadmašila su vjetroenergiju, a SAD su po tome prvi put od 2008. ispred Kine zahvaljujući državnim podsticajima. Evropa, pak, bilježi porast investicija u "zelenu" energiju od tri odsto, na 100,2 milijarde dolara, s najvećim ulaganjima u solarnu energiju.

Proizvodnja "zelene" energije u BiH odnosi se na male hidroelektrane ukupne instalisane snage od 37,7 megavata

U BiH je proizvodnja "čiste" energije zanemariva i odnosi se na male hidroelektrane ukupne instalisane snage od 37,7 megavata, od čega u FBiH 23,7, a u RS 14 megavata.

"BiH je posljednja u okruženju po ulaganju u obnovljive izvore energije. Hrvatska i Srbija su dosta više učinile i na polju edukacije, podižući svijest javnosti o značaju te oblasti", smatra Hamid Mehinović, direktor centra "Energis".

Zainteresovani investitori su u proteklom periodu kao najveće probleme za veće ulaganje u tu oblast isticali nedostatak državnih podsticaja, netačne vodoprivredne osnove, slabu kreditnu podršku banaka i visoke troškove priključenja energetskih objekata na elektromrežu.

"Jedan od većih problema je i dobijanje dozvole za izgradnju od strane Regulatorne komisije za električnu energiju FBiH (FERK) na koju se čeka od šest do osam mjeseci. Nakon toga za priključenja treba čekati još toliko, što je dosta dug proces za investitore", istakao je Mehinović.

Mirko Šakić, vlasnik male hidroelektrane na Lašvi u Vitezu, instalisane snage 1,2 megavata, kaže da je u projekat uložio pet miliona KM, od čega 3,5 miliona kreditnih sredstava, ocjenjujući to "isplativom investicijom za pametne ulagače". On kaže da su mnogi od sličnih investicija odustajali, jer su u njih olako ulazili, bez sagledavanja svih rizika koje sa sobom nose.

Pozitivan pomak propisivanje podsticaja za "čistu" energiju

"Ljudi iz neznanja od ovakvih projekata prave bauk, iako su vrlo korisni, jer mogu razviti mikroregion i biti od koristi kako za investitora, tako i za lokalnu zajednicu. Meni je mala hidroelektrana omogućila da oko nje na šest hektara napravim pravi ekološko-turistički kompleks sa etno selom, akva parkom i ostalim sadržajima koji donose dobit", naglasio je Šakić.

U centru "Energis" kao pozitivan pomak ističu propisivanje podsticaja za "čistu" energiju koju u FBiH od 2010, a u RS od ove godine plaćaju potrošači uz mjesečne račune za struju, ali to smatraju nedovoljnim, navodeći primjer Austrije, koja, primjera radi, domaćinstvima nudi podsticaje za ugradnju solarnih panela na svoje stambene objekte.

U BiH trenutno postoji jedan fotonaponski sistem snage 3,9 kilovata, postavljen na krovu Centra za posebne potrebe djece "Los Rosales" u Mostaru, te postoji interes i za izgradnju vjetroelektrana. U FBiH je u toku prikupljanje projektne dokumentacije za izgradnju vjetroparka u Tomislavgradu, Livnu i Podveležju, dok je Vlada RS nedavno najavila dodjelu koncesije za izgradnju parka vjetrenjača na lokalitetu Trusine, u istočnoj Hercegovini.