BANJALUKA - Tek osam odsto radno sposobnog stanovništva u RS ima završenu višu ili visoku školu, ili pak magisterijum, odnosno doktorat.
To je pokazala najnovija anketa o radnoj snazi, koju je sproveo Republički zavod za statistiku, a anketni uzorak činilo je 3.457 domaćinstava.
Rezultati ove analize ukazuju da završenu osnovnu školu, ili manje od toga, ima čak 40,7 odsto radno sposobnih, dok diplomom srednje škole, s eventualnom specijalizacijom nakon nje, raspolaže 50,8 odsto građana.
Statističari su, istovremeno, izračunali da je u RS najviše radnika sa završenom srednjom stručnom spremom, na koje otpada 62,6 odsto od ukupnog broja zaposlenih.
Višom školom, ili nekim još većim stepenom obazovanja, može da se pohvali 13,7 odsto radnika, dok je na osnovnoj školi ostalo njih 23,7 odsto.
Poslodavci smatraju da ovakva statistika ne ukazuje na to da nam treba još više visokoobrazovanog kadra, već je, kako poručuju, suština u tome da treba da školujemo samo one profile koji su zaista potrebni tržištu rada, ali i za potrebe razvoja.
Ističu da je za svako društvo bitno da ima što više visokoobrazovnih, ali da je, istovremeno, veoma bitno voditi računa o kvalitetu stečenih kompetencija.
"Po podacima iz 2010. godine, u našem obrazovnom sistemu imate oko 50.000 studenata. Trenutno je taj broj vjerovatno i veći. Privreda sigurno ne može da apsorbuje ni dio novosvršenih diplomaca. Upisna politika je jedan od najvećih problema", pojašnjava Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
Kako je dodao, sa druge strane, potrebno je obezbijediti veću ponudu radnih mjesta.
"A to znači da hitno moramo pristupiti poboljšanju ambijenta za poslovanje kroz smanjenje oporezivanja rada i bolju pokretljivost radne snage", navodi Aćić.
Dodaje da je globalno tržište surovo i da nam uzima najkvalitetnije kadrove, što u praksi znači da školujemo ljude za tuđe tržište rada, što nije funkcija bilo kojeg obrazovnog sistema, pa ni našeg.
Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, takođe ističe da obrazovni sistem nije usklađen s tržištem rada. A, da li imate fakultet ili ne, ne odražava se u svakoj firmi na to koliko će vam novca mjesečno lijegati na tekući račun.
"Što se tiče ličnih primanja, ona zavise od radnog mjesta i onog što ste na tom radnom mjestu proizveli. Poslodavca manje zanima da li imate stručnu spremu tog profila na kojem radite", ističe Ružičić.
Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS, upozorava na činjenicu da se u RS posljednjih godina bilježi znatan porast broja ljudi s fakultetskom diplomom, ali istovremeno dolazi i do porasta broja nezaposlenih s visokom školskom spremom.
"Paradoks je to što su povećanju broja diploma doprinijeli oni koji su već zaposleni i koji su uglavnom završavali privatne fakultete, dok su na Zavodu za zapošljavanje uglavnom mlađi ljudi koji su diplomirali na državnim fakultetima", naveo je Obradović.
On vjeruje da će znanje kad-tad biti na cijeni, te budućim studentima savjetuje da, ipak, pored onoga što vole, obrate pažnju i na to kakve su mogućnosti za zaposlenje. Savjet je, dakle, da naprave neku vrstu kompromisa.
"Bez obzira na to koji će fakultet da upišu, savjetovao bih mladim kolegama da se trude da tokom studija nauče što više, da se angažuju u studentskim organizacijama, da putuju i da na druge načine ulažu u sebe, kao i da se nikada ne zadovolje prosječnim rezultatima", poručio je Obradović.
Brojke
23,7% radnika ostalo na osnovnoj školi
62,6% zaposlenih ima završenu srednju školu
13,7% ih ima višu školu ili još veći stepen obrazovanja
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.