Hipermarketi »jedu« male radnje

BANJALUKA - Na maloprodajnom tržištu BiH prisutna je sve veća koncentracija velikih trgovačkih lanaca na uštrb samostalnih trgovačkih radnji, koje su dominirale do prije samo nekoliko godina.

Prema istraživanju agencije GfK, deset najvećih trgovačkih lanaca u BiH je prošle godine povećalo udio na tržištu za osam odsto, na 45 procenata.

"U utrci malih i velikih, veliki pomalo, ali kontinuirano potiskuju male tradicionalne trgovine, a tome u prilog najbolje govori podatak da su hipermarketi i supermarketi u zadnjih pet godina povećali svoj udio za čak 50 odsto", ističe se u istraživanju.

U godini u kojoj su rast bruto domaćeg proizvoda i inflacija iznosili po dva odsto, stopa nezaposlenosti 28 odsto, a kupovna moć iznosila tek 17 odsto evropskog prosjeka, neki trgovački lanci profitirali su više od drugih i zabilježili rast tržišnog udjela.

Najveći rast tržišnog udjela ostvarili su "Konzum" i "Bingo"

Kako se navodi, najveći rast tržišnog udjela ostvarili su "Konzum" i "Bingo" (oko 20 odsto) kroz širenje maloprodajne mreže, odnosno investicije u nove prodajne objekte. Dok je "Konzum" intenzivnije rastao u FBiH, "Bingo" svoj rast duguje ponajprije povećanju tržišnog udjela u RS.

Ekspanzija trgovačkih lanaca, ponajviše onih s inostranim kapitalom, otežala je život malih trgovcima koji su masovno gasili svoje djelatnosti. To potvrđuje i podatak da je u RS prošle godine zatvoreno oko 800 prodavnica, od čega samo u Banjaluci njih 360 ili skoro jedna dnevno.

Neđo Mušić, vlasnik četiri trgovine u Banjaluci, kaže da se 15 godina bavi ovom djelatnošću, ali da nikada nije bilo lošije vrijeme za poslovanje nego sada.

"Svakim novim zakonom malim trgovinama se otežava poslovanje, jer plaćamo isti nivo poreza i komunalne takse kao i hipermarketi. Kada na to dodamo pad kupovne moći građana i povećane stope poreza na plate i doprinose za zaposlene, dobijemo rezultat masovnog odjavljivanja malih radnji", ističe Mušić, ocjenjujući da će se takav trend nastaviti i narednih godina.

Oblast trgovine na malo u RS bilježi pad zaposlenih za više od 7.600, odnosno sa 53.081 iz 2008. godine na 45.452 u prošloj godini

Statistika pokazuje da supermarketi i hipermarketi, uprkos širenju na tržištu, ne mogu apsorbovati broj otpuštenih radnika ugašenih malih radnji. Prema podacima Zavoda za statistiku, u protekle tri godine, obilježene ekonomskom krizom, oblast trgovine na malo u RS bilježi pad zaposlenih za više od 7.600, odnosno sa 53.081 iz 2008. godine na 45.452 u prošloj godini.

"Veliki marketi mogu zaposliti svega 60 odsto radne snage koja je ostala bez posla u malim radnjama. To je logičan zaključak iz činjenice da je, primjera radi, u Banjaluci ranije na svaki kilometar bilo 10 malih prodavnica sa po tri-četiri zaposlena uključujući vlasnike, dok sada, umjesto njih, na toj površini imamo jedan supermarket sa najviše 10 zaposlenih", kaže Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.

On ukazuje da dolazak stranih trgovačkih lanaca ima i svoje pozitivne strane. Pored pojačane cjenovne konkurentnosti, Savanović kaže da su poboljšanja osjetili i radnici, navodeći kao pozitivan primjer osnivanje Sindikata u firmi "Delhaize BH" (bivši "Delta Maxi") i "Mercatoru" u kojima se poštuju kolektivni ugovori.