BEOGRAD - Patrijarh srpski Pavle podnio je molbu da mu se na predstojećem Saboru Srpske pravoslavne crkve 11. novembra odobri "povlačenje iz aktivne službe", objavljeno je juče na sajtu SPC-a.
Beogradski mediji obavili su prethodno da je patrijarh Pavle podnio ostavku 12. oktobra na zakonit način i pred zakonitim tijelom. Na predstojećem Saboru 11. novembra tako je moguće da počne procedura za izbor novog patrijarha. Neki nezvanični izvori govore i to da je patrijarh Pavle ostavku podnio 12. oktobra i to pred cijelim Sinodom, da je ostavka zavedena u arhivi Patrijaršije i da ju je patrijarh potpisao samo za njega rezervisanim zelenim mastilom i pored svog imena stavio krst. Ovakva procedura važna je jer ima najava da bi pojedini arhijereji, ako se ostavka pojavi na Saboru 11. novembra, mogli tražiti utvrđivanje njene autentičnosti.
O ostavci patrijarha dugo se spekuliše jer je 94-godišnji poglavar Srpske pravoslavne crkve već skoro godinu dana na liječenju na Vojnomedicinskoj akademiji. Sociolog religije Mirko Đorđević kazao je ranije da ostavka može jedno vrijeme da se drži u tajnosti, ali da na kraju o njoj moraju biti obaviješteni i javnost i državne vlasti. Đorđević dodaje da su se u crkvi izdvojile dvije struje koje predvode mitropoliti Amfilohije i Artemije.
Kao novi patrijarh najčešće se pominje mitropolit Amfilohije Radović, koji od maja obavlja dužnosti za koje je inače zadužen patrijarh, ali je on ranije rekao da ne želi i da bude izabran. Amfilohije demantuje medijske izvještaje o ostavci patrijarha. "Rečenica koju su sad novinari uzeli kao poštapalicu, da je navodno patrijarh rekao da on podnosi ostavku samo Bogu - to nije patrijarhova izreka, to ne liči na srpskog patrijarha. Nikada patrijarh takvu riječ nije izgovorio niti je sposoban da tako nešto izgovori", rekao je on.
Vladika Amfilohije doktorirao je teologiju u Atini, a prije nego što je prije 18 godina izabran za mitropolita crnogorsko-primorskog, bio je episkop banatski. Pamti se njegov nenajavljeni govor na sahrani premijera Đinđića u kojem je uvrijedio porodicu pokojnog premijera i iznosio političke stavove, a sukobljavao se i s vladikom raško-prizrenskim Artemijem. Redovno posjećuje Srbe u Haškom tribunalu, a više puta je sumnjičen da u svojoj mitropoliji skrivao optužene za ratne zločine. Kao nasljednici, pominju se i vladike niški Irinej i žički Hrizostom. Vladika Irinej, koji se smatra jednim od najbližih saradnika patrijarha, završio je postdiplomske studije u Atini, a niški episkop je već 33 godine. Irinej je medijima izjavljivao da vjeruje da patrijarh ramišlja o povlačenju jer je već godinu dana u bolnici. Vladika žički Hrizostom bogoslovske studije završio je u Americi, a bio je i na mjestu episkopa zapadnoameričkog. Medijsku pažnju privukao je protjerivanjem zilotski nastrojenih monahinja iz manastira Stjenik kod Čačka.