Čopori pasa na gradskim ulicama

U Sarajevu je posljednjih mjeseci sve više napuštenih pasa koji u čoporima lutaju gradskim ulicama.

Građani kažu da su zabrinuti za svoju sigurnost, a posebno za djecu koja u želji da se igraju s psima ili zbog straha najčešće imaju neprijatnosti zbog toga.

Prema izjavama Sarajlija, najviše problema ima u rubnim dijelovima općina Stari grad i Ilidža, ali psi lutalice nerijetko se mogu vidjeti i u centralnoj sarajevskoj ulici Ferhadiji.

Psi lutalice opasnost su, izgleda, samo za građane jer ni u jednoj nadležnoj instituciji nisu primijetili ovaj problem.

U MZ Jarčedoli-Hrid kazali su da su nekoliko puta pokušali kontaktirati kafileriju i Veterinarsku inspkeciju KS, ali bez rezultata.

"Iz kafilerije nam kažu da oni nemaju ništa s tim, te da trebamo zvati veterinarskog inspektora, a u Veterinarskoj inspekciji KS uvijek objasne da neće oni hvatati pse i da to nije njihov posao", ističu iz ove mjesne zajednice.

Azra Džanović, član Savjeta MZ Mahmutovac, tvrdi da su i oni nekoliko puta pokušali reagovati na žalbe građana zbog čopora pasa koji u predvečerje lutaju ulicama.

"Imamo problem i s psima koji nisu lutalice, koji imaju vlasnike u našoj mjesnoj zajednici. Vlasnici su nemarni, često pse puste na ulicu. Građani su uplašeni. Zvali smo policiju, ali su rekli da oni ne mogu ništa, te da jedino građanin može podnijeti krivičnu prijavu protiv vlasnika psa", kaže Džanovićeva.

Na Ilidži građani, također, imaju veliki problem s lutalicama, posebno u naseljima Hrasnica i Butmir.

Često su na meti škole, pa je tako prije nekoliko mjeseci Hamid Guska, direktor "Četvrte osnovne škole" u Hrasnici, tražio pomoć od kafilerije i Veterinarske inspkecije zbog dresiranog, napuštenog psa koji je napadao učenike.

Kaže da mu pomoć nije stigla, nego su nastavici nekako uspjeli namamiti psa u auto i odvesti ga na neku drugu lokaciju.

Ahmed Đipa, portparol KJKP "Rad", ističe da kafilerija radi, ali da su im nakon donošenja Zakona o zaštiti životinja u aprilu prošle godine zabranili hvatanje i eutanaziju.

"Radimo samo po nalogu veterinarskog inspektora, ali moram reći da veoma malo dobijamo naloga. Građani nas zovu i žale se, ali mi ne možemo reagovati, jer nam je to zabranilo Ministarstvo privrede KS", kaže Đipa.

On smatra da su za ovakvo stanje najodgovornija udruženja za zaštitu životinja koja su "progurala" ovaj zakon, a nisu uspjeli obezbijediti sklonište za životinje.

Odluka o zabrani hvatanja i eutaniziranja pasa donesena je poslije usvajanja Zakona o zaštiti životinja, ali azilanstki centar, koji je trebalo da riješi problem smještaja životinja koje nemaju vlasnika, još nije otvoren i uskoro i neće ni biti, jer niko nema novca za to.

Abid Šarić, ministar privrede KS, ističe da je za zbrinjavanje i uklanjanje pasa lutalica odgovorna Veterinarska inspekcija KS, a ne Ministarstvo privrede KS.

U Veterinarskoj inspekciji KS nismo jučer uspjeli dobiti odgovor na pitanje koliko mjesečno izdaju naloga kafileriji za hvatanje i pregled pasa lutalica.

U junu prošle godine Gradska uprava i Udruženje za zaštitu životinja SOS potpisali su ugovor o izgradnji azila za životinje u Terapijskoj zajednici KS u Rakovici. Za izradu studije izvodljivosti grad Sarajevo izdvojio je 50.000 KM, a projekat i uređenje infrastrukture planirano je da budu završeni do proljeća ove godine.

Međutim, novca za početak radova nema, a predstavnici Udruženja za zaštitu životinja ogorčeni su na vlasti u KS i upozoravaju da je vrijeme za gradnju skloništa za napuštene životinje već odavno prošlo.