Sa 12 "učešća" na Olimpijskim igrama, rukomet je jedan od sportova s najmanjim stažom. Debi na OI rukomet je imao 1936. u Berlinu, a na olimpijsku scenu se vratio ponovo 1972. takođe u Njemačkoj, i to u Minhenu.
Rukomet je jedan od najpopularnijih timskih sportova u svijetu, a samo sedam selekcija na svijetu može da se pohvali osvajanjem zlatne medalje na Olimpijskim igrama. Godine 1936. debi na OI imao je samo u muškoj konkurenciji, dok su žene morale da čekaju 1976. godinu i Igre u Montrealu kako bi nastupile na najcjenjenijem sportskom takmičenju. Pet reprezentacija (SSSR, Jugoslavija, Rusija, Hrvatska i Francuska) ima dva olimpijska zlata i to su najtrofejnije selekcije u muškoj konkurenciji, dok je kod žena najtrofejnija Danska, koja je tri puta osvajala zlatnu medalju na Igrama.
Bivša Jugoslavija može da se pohvali da je imala olimpijske prvake u obje konkurencije, a nakon raspada do najsjajnije medalje je uspjela dva puta da dođe Hrvatska, i to 1996. i 2004. godine.
Rukomet je brza i dinamična igra nastala u Skandinaviji i Njemačkoj krajem 19. vijeka. Međunarodna amaterska rukometna federacija (IAHF) je osnovana 1928. godine. Između 1938. i 1966. su paralelno "živjele" dvije vrste rukometa, i to na otvorenom, sa 11 igrača u ekipi, koji se igrao na fudbalskom terenu, i u dvoranama sa sedam igrača u timu. Ovu vrstu rukometa su uglavnom igrali stanovnici skandinavskih zemalja, koji se smatraju i najboljima u ovom sportu. Pomenute 1936. se na OI igrao rukomet na otvorenom i to je bio prvi i posljednji put.
Ovaj sport se smatra jednim od najgrubljih i sudije igrače za prekršaje van okvira dozvoljenog mogu da kazne žutim ili crvenim kartonom, te isključenjem na dva minuta ili trajnim isključenjem iz igre.
40 metara je dužina rukometnog terena, a širina je 20 metara
2 metra je visok gol u rukometu, dok je tri metra širok
Težina:
475 g (muškarci)
375 g (žene)
Sedrik Sorendo (FRA) osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu u muškoj konkurenciji
Skok šut: Igrači ne smiju da uđu u golmanski prostor, ali mogu da skoče preko linije od šest metara od gola i šutiraju prije nego što nogom dodirnu parket.
Prekršaji: Zabranjeno je saplitanje, guranje, udaranje i držanje
Linija četiri metra: Linija koju golman ne smije preći prilikom penala
Linija sedam metara: Mjesto sa kojeg se izvode penali
Linija devet metara: Mjesto sa kojeg se izvode slobodni udarci za manje prekršaje
Kontrola lopte: Igrač ne smije da napravi više od tri koraka bez titranja lopte. Lopta smije da se drži maksimalno tri sekunda
Golmansko područje (linija šest metara): Područje samo za golmana
Golman: Jedini igrač kojem je dozvoljeno da loptu dira nogama (samo u odbrani)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
