Činjenica da sportisti mogu da dobiju dozvolu za korištenje supstanci koje su na listi zabranjenih Svjetske antidoping agencije (WADA) uzdrmala je svijet sporta, ali Amir Avdagić, pomoćnik direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH, smatra da nema mjesta zloupotrebama i da su propisi jasni i rigorozni.
WADA je objavila da je broj zahtjeva sportista za izuzeća u terapijske svrhe (TUE), odnosno da korištenje zabranjenih supstanci, povećan za 48 odsto.
"To je podatak na globalnom nivou, poređen s prošlogodišnjim. Procjenjujem da je to posljedica Olimpijskih, odnosno Paraolimpijskih igara, ali i pojačanih aktivnosti na edukaciji sportista i ljekara. Sportista koji je bolestan, pod određenim uslovima propisanim međunarodnim standardom, ima pravo da se liječi i lijekovima sa liste zabranjenih sredstava i to je ono što javnost uglavnom ne zna. Postoji detaljno propisan postupak kada, kome i pod kojim uslovima se može odobriti zahtjev za terapijsko izuzeće", rekao je Avdagić za "Nezavisne".
NN: Da li ima prostora za zloupotrebu?
AVDAGIĆ: Prema mojim saznanjima, nije evidentirana zloupotreba u oblasti TUE. Svako odobreno izuzeće se unosi u bazu podataka, uključujući dijagnozu i svu traženu dokumentaciju i pristup toj bazi imaju, osim nas, međunarodne sportske federacije i WADA te su podložne provjerama. Takođe, na odobreni ili odbijeni zahtjev pravo žalbe imaju i sportista, ali i WADA, koja može sprovesti reviziju.
NN: Koliko zabranjene supstance koje se koriste za terapije doprinose poboljšanju učinka sportiste?
AVDAGIĆ: Kada Odbor za terapijska izuzeća razmatra zahtjev sportsite da koristi lijek sa liste zabranjenih sredstava on, prema međunarodnom standardu i Svjetskom antidoping kodeksu, odluku donosi na osnovu najmanje četiri kriterija, a jedan od njih je da odobrena terapija (količina, način korištenja, vremenski rok) neće poboljšati sportsku izvedbu, te na osnovu kriterija da ne postoji terapijska alternative korištenju zabranjene supstance ili metode. Svaki zahtjev koji ne ispunjava kriterije se odbija.
NN: Kada se odobravaju terapije?
AVDAGIĆ: Primjera radi, imali smo zahtjev u BiH, od profesionalnog fudbalera, za korištenje insulina jer je dijabetičar, odobreno mu je jer mu to pomaže da se može fizički baviti sportom i ne daje mu prednost u odnosu na ostale sportiste. Ili kada je u pitanju astma i korištenje lijekova koji su inače zabranjeni, oni omogućavaju sportisti da normalno diše i neće biti ni u kakvoj prednosti.
NN: Da li je to doping?
AVDAGIĆ: Ne možemo u tom smislu govoriti o dopingu. Međutim, javnost treba da zna da doping nije samo korištenje nedozvoljenih supstanci i da prema Svjetskom antidoping kodeksu postoji 10 vrsta kršenja antidoping pravila, poput pokušaja korištenja zabranjene supstance ili izbjegavanje testiranja. Doping je široka tema i možemo konstatovati da je, nažalost, u BiH prisutan u omjeru kao što je svjetski prosjek te da je postojanje Agencije za antidoping kontrolu, odnosno sistema prevencije, edukacije i kontrole preduslov za učešće naših sportista na međunarodnim takmičenjima kao i za organizaciju međunarodnih takmičenja u BiH.
NN: Da li je neko od bh. sportista tražio TUE?
AVDAGIĆ: Da, naravno, ali ne mogu da govorim o imenima jer se radi o ličnim podacima. Uz to, vrše se stalne edukacije sportista.
NN: Smatrate li da je prilikom objave povjerljivih podataka sportista bilo medijskih spekulacija?
AVDAGIĆ: Da, mediji su prenijeli djelimične informacije u otkrivanju podataka te su na neki način, namjerno ili ne, nasjeli na spinovana saopštenja onih koji su hakovali i neovlašteno preuzeli podatke o odobrenim terapijskim izuzećima. Najčešće eksploatisani primjer bile su teniserke sestre Vilijams, gdje su mediji prenijeli vijest da je jednoj odobreno korištenje kortikosteroida, ali niko nije želio da objasni da ona ima bolest koja zahtijeva doživotno korištenje tog lijeka i da ima odobreno terapijsko izuzeće po međunarodnom standardu, kao što nisu ni pojasnili da takvo korištenje lijeka ne može dovesti do poboljšanja učinka u sportu.
NN: Koliko je otkrivanjem podataka da je sportistima dozvoljeno da koriste nedozoljene supstance uzdrman antidoping sistem?
AVDAGIĆ: Uzdrman je, rekao bih, od strane onih koji ne žele čist sport, ali ne otkrivanjem navedenih podataka, nego aferom i optužbama o sistematskom dopingu u Rusiji i sankcijama ruskim sportistima. Radi se o različitim pristupima politikama kazni, vode se rasprave o tome da li je, radi ostvarenja višeg, legitimnog cilja, ispravno zabraniti kolektivno sportistima jedne zemlje da se takmiče ili kazna treba biti individualna. Smatram da je u interesu sporta i antidoping sistema da se podrži inicijativa Međunarodnog olimpijskog komiteta o formiranju nezavisnog tijela koje bi, pored nacionalnih antidoping agencija i međunarodnih sportskih federacija dodatno osiguralo da cijeli sistem bude fer i pošten. Mi u BiH želimo nastaviti raditi u skladu sa najvišim međunarodnim standardima i zahvalio bih svim sportskim savezima, sportistima, OK BiH, ali i medijima na podršci i razumijevanju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.