BERLIN - Njemačka na sve moguće načine pokušava da spriječi objavljivanje arhivske dokumentacije vezane za slučaj Adolfa Ajhmana koji je bio jedan od idejnih tvoraca holokausta, a u kojoj se detaljno govori o njegovim godinama provedenim u bijegu, prije nego što su ga pronašli agenti Mosada.
Analitičari smatraju da je ova 50-godišnja tajna zapravo način da se zaštiti država jer bi se u protivnom otkrila njena uloga, ali i uloga Vatikana u pomaganju Ajhmanu da pobjegne u Argentinu.
Navodno, BND, njemačka tajna služba, zalaže se za neobjavljivanje ove dokumentacije jer bi u protivnom bila ugrožena njihova saradnja sa drugim agencijama, sa kojima su i tada razmjenjivali podatke.
Međutim, u njemačkoj javnosti može se čuti da je ovo protivljenje BND-a samo svojevrsni paravan kako bi se prikrila umiješanost i sramota zvaničnog Berlina ali i Vatikana.
Još odranije je poznato da je njemački biskup Alojz Hudal bio zadužen za poslijeratne "pacovske kanale", te da je nabavljao pasoše za naciste kako bi uspjeli da napuste zemlju i izbjegnu pravdi.
Franc Stangl, komandant logora "Treblinka", i sam je priznao tokom svjedočenja da mu je Hudal pomogao da pobjegne iz poslijeratne Njemačke.
I Ajhman je uspio da pobjegne. Bio je zadužen za koordinaciju plana istrebljenja miliona ljudi tokom holokausta, posebno Jevreja, koji je nazvan "Konačno rješenje" (Endlösung). Organizovao je pronalaženje i odvođenje ljudi u razne koncentracione logore. Upravo iz ovih razloga često je nazivan i glavnim egzekutorom Trećeg rajha.
Biva zarobljen neposredno nakon rata, ali je greškom pušten.
Ono što je zanimljivo jeste da se dugo nakon rata nije znalo kakva je njegova uloga zaista bila. Tek kasnije, kada su počela istraživanja nacističkih zločina, otkrilo se u kom obimu je on djelovao. Uspio je da pobjegne u Argentinu, gdje je živio punih 15 godina, a nekada čak i pod vlastitim imenom. Živio je kao običan porodičan čovjek, radio u VW fabrici u Argentini. Nakon što ga je locirala izraelska tajna služba Mosad, agenti su ga kidnapovali i odveli u Izrael, gdje mu je i suđeno, a kao bivši SS potpukovnik i ratni zločinac osuđen je na smrt vješanjem. Smrtna kazna je izvršena 1. juna 1962. godine.
Da li će se istina o njegovom bijegu iz Evrope ikada saznati sada je na Saveznom administrativnom sudu u Lajpcigu, koji treba da odluči da li treba objaviti arhivsku dokumentaciju, uprkos protivljenju BND-a. Zahtjev za objavljivanje arhive podnijela je njemačka novinarka Gabrijele Veber, iz čega je na kraju nastao sudski spor. Naime, već decenijama se tvrdi da je država "zažmirila", a samim tim i pomogla pri Ajhmanovom bijegu. S druge strane, BND tvrdi da ova dokumentacija sadrži dosta informacija od stranih obavještajnih službi što može da ugrozi njihovu saradnju, te da te agencije zasigurno više neće razmjenjivati obavještajne podatke s njima.
Da li će ova arhivska dokumentacija biti objavljena, biće odlučeno u narednih nekoliko sedmica.