Pozornica

"Divlje meso" otvara nove hamletovske dileme

"Divlje meso" otvara nove hamletovske dileme
"Divlje meso" otvara nove hamletovske dileme

BANJALUKA - Propast jedne porodice, težnja za novcem i moći koja uvijek dovede do gubitka najbližih i ljubavi, ali otvara i mnogo dublja pitanja iz šireg društvenog konteksta, teme su koje neminovno ostavljaju gorak ukus u ustima.

Obrađene u komadu "Divlje meso" Gorana Stefanovskog, po režiji Dine Mustafića i u izvođenju Narodnog pozorišta iz Sarajeva, ostavile su i bez teksta publiku prve takmičarske večeri Teatar festa "Petar Kočić", koji se održava u Narodnom pozorištu RS (NP RS) u Banjaluci.

Predstava koja je izvedena u ponedjeljak veče preispituje stereotipe i predrasude o Balkanu kao prostoru tmine, zaostalosti i primitivizma, dok s druge strane imamo zapadnu Evropu kao prostor lake zarade, uspjeha, novca koji pada s neba.

Dino Mustafić, režiser, naveo je da pisac ovog teksta vjerovatno nije mogao ni pretpostaviti da će na početku 21. vijeka ovaj tekst ponovo biti savremen i aktuelan, ali ne više kao priča o prošlosti. Danas je to drama, dodaje Mustafić, budućnosti, u kojoj neke replike zvuče proročki.

"Ova predstava živi, prije svega, na jednom fantastičnom dijalogu, na karakterima koji su jezgroviti i potpuno dramski lapidarni. Došao sam na ideju sa svojim autorskim timom i iznio glumcima da mi ne igramo ništa što bi bila psihološka realistička situacija, nego da to upravo radimo tako zgusnuto i kondenzovano iz iskustva te istorije koja je nas kompresovala", istakao je Mustafić.

Neka od najvećih imena bh. glumišta Josip Pejaković, Zijah Sokolović, Vesna Mašić, uz mlade glumačke snage, među kojima su Aldin Omerović, Adi Hrustemović, Ermin Sijamija, uigrano i precizno iznijeli su priču o generacijskoj dezorijentisanosti i različitim motivima i potrazi za srećom.

Zijah Sokolović je nakon dužeg perioda ponovo zaigrao u ansamblu Narodnog pozorišta u Sarajevu, a u ovom komadu mu je pripala uloga Klausa, neuništivog bankara, roba korporativnog kapitala.

"Za mene je ta saradnja bila neobična i inspirativna jer je trebalo odigrati čovjeka bez predznaka nekog mentaliteta, bez neke karakterne crte. Tu smo se Dino i ja snašli i povukli smo čitav njegov svijet na jednu stilsku stranu, jer on zaista ne pripada situaciji, sem što zna jezik. Ali u tome i jeste tajna te njegove prostitucije", rekao je Sokolović.

Kroz brojne scene komada "Divlje meso" otvaraju se nove hamletovske dileme, odnosno provlači se dobro poznata težnja mladih ljudi u BiH da odu iz zemlje, žudnja za nečim što je nedostižno i kriza identiteta nakon pada svih društvenih vrijednosti.

Jasno napisan tekst ostavio je publici brojne replike za pamćenje, a jedna od njih, možda i ključna: "Ostati ovdje gdje su mi muze pomrle ili ići tamo gdje mi je sjeme zatrto", bila je predmet rasprave i nakon izvođenja predstave. Mlađe generacije posjetilaca postavile su pravo pitanje, koje je i sam režiser Mustafić želio da projicira ovom predstavom, šta onda uraditi, ostati ili otići.

"To je upravo ono što smo željeli da podstaknemo kod publike i samo to pitanje je znak da je predstava shvaćena na pravi način. Mi ne želimo nikom reći da li da ostane ili da ode iz zemlje, ali možemo dobro predočiti sliku i naše tradicije i života, ali i onoga što nudi Evropa. Krajnju odluku ipak ljudi moraju donijeti sami", zaključio je Mustafić.

U predstavi je u ulozi oca, nemoćnog da učini bilo šta da mu ne sruše kuću, ali i nemoćnog da učini bilo šta da mu se porodica ne raspadne, zasijao i bard domaćeg glumišta Josip Pejaković, koji je istakao da mi moramo biti strašno dobri da bi nam priznali prosječnost i da bi nas bilo ko primijetio u jednom fašistički nastojenom svijetu zvanom Evropa.

Boris Milanović, dramaturg, ocijenio je da nam je izuzetno dobro uigran ansambl predstavio surovu stvarnost svakodnevice.

"Predstava je žanrovski određena, a samim tim scenografski veoma jasna i minimalistička. Mala opaska mi baca sjenu na kostim, koji je nejasan, te izgubljen u vremenu i epohi, s posebnim akcentom na ulogu majke. Krajem predstave apostrofiran je geografski prostor u kojem se radnja odvija, kao i sve ono što prati ovobalkanske prostore, čime se nameće ono veliko pitanje svetosti i svetinje sa jedne, te usuda i bogohuljenja sa druge strane", zaključio je Milanović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije