Kada su istoričari umjetnosti vidjeli Pariz kako pada u ruke nacista u Drugom svjetskom ratu odmah su shvatili da su brojna umjetnička djela, katedrale i arhitektura Evrope ugroženi i počeli su da se mobilišu kako bi ih sačuvali.
U Vašingtonu, upravo otvorena Nacionalna galerija umjetnosti, postala je svjetski muzejski epicentar u kome su tadašnji predsjednik SAD Frenlin Ruzvelt i savezničke trupe 1941. radili na očuvanju kulturnog nasljeđa Evrope. Iz tog projekta formiran je korpus američkih i britanskih vojnika koji su radili na očuvanju kulturnih nalazišta i povraćaju ukradenih umjetničkih djela poslije rata.
Prvi put će sada fotografije, mape, prepiska i arhivi - uključujući i spisak umjetničkih dela koja su imali Adolf Hitler i nacistički lideri - biti izloženi u Nacionalnoj galeriji umjetnosti, Smitsonijanu i Nacionalnom arhivu.
Istovremeno, Džordž Kluni, Met Dejmon i Kejt Blančet tu istu priču pričaju u filmu "Operacija: čuvari nasljeđa" čija se premijera očekuje u petak (uskoro stiže i kod nas) a koji je rađen prema istoimenoj knjizi Roberta M. Edsela i Berta Vitera koja, zahvaljujući beogradskoj "Laguni" iduće sedmice stiže pred čitaoce.
"Čuvari nasljeđa" je priča "pokupljena" direktno iz nacionalnih arhiva i sjećanja ljudi koji su učestvovali u tom projektu.
Jedan od njih bio je i Džordž Leski Staut, kustos u Fog muzeju u Bostonu koji je sastavio plan rada specijalnog vojnog tima zaduženog za zaštitu evropske umjetnosti od savezničkog bombardovanja. Staut se čak prijavio u mornaricu kako bi nadgledao sprovođenje svog plana.
Zvaničnici Nacionalne galerije "pritisnuli" su Vrhovni sud i predsjednika i njihovi napori doveli su do odjeljka američke vojske nazvaog "Monuments, Fine Arts and Archives Secion" (Sekcija za spomenike, lijepu umetnost i dokumenta).
Nešto prije Dana D, general Ajzenhauer izdao je naređenje svim komandantima na terenu da čuvaju nezamjenjiva nalazišta prilikom savezničkog iskrcavanja.
"Na našem putu ćemo neizbježno naići na istorijske spomenike i kulturne centre koji su simbol svijeta koji se borimo da očuvamo", rekao je Ajzenhauer 1944. "Dužnost je svakog komandanta da zaštiti i poštuje sve ove simbole kad god je to moguće".
Vojni "čuvari nasljeđa" su u ratnim uslovima mapirali važna mjesta koja je potrebno sačuvati i kasnije pronašli i vratili ukradena umjetnička djela.
Lična dokumenta Stauta i drugih "čuvara" uključujući Džejmsa Rorimera i Valkera Henkoka kasnije je kupio Arhiv američke umetnosti a Kluni, kome je "Operacija: Čuvari nasljeđa" pet film koji režira, konsultovao je upravo ovaj arhiv prilikom snimanja filma.
U Smitsonijanu sada su izložena neka od tih dokumenata uključujući i fotografije baštenskih skulptura u Versaju umotanih u kamuflažno platno zbog zaštite, zamak Nojšvanštajn u Nemačkoj gdje su nacisti gomilali ukradeno blago i spasavanje Mikelanđelove skulpture "Madona i dijete" iz crkve u Brižu u Belgiji.
Među izloženim dokumentima su i izvještaji istoričarke umjetnosti Rouz Valad koja je špijunirala naciste u muzeju u Parizu gdje je radila i pravila listu ukradenih umjetničkih djela kao i inventar lične kolekcije Hermana Geringa.
Jedan nedavno otkriven "Hitlerov album" opljačkane umjetnosti izložen je u Nacionalnom arhivu uz dodatna dokumenta i arhivske fotografije.
U Nacionalnom muzeju Drugog svjetskog rata u Nju Orleansu, koji će biti otvoren 2016. godine, biće izložena stavna postavka "Iskustva čuvara nasljeđa".
Cilj predstavljanja dokumenata "čuvara" je pokušaj da javnost vidi kako je bilo biti mladi oficir koji je studirao istoriju umjetnosti i arheologiju i koji je u ratnim dejstvima imao nevjerovatnu odgovornost da štiti velika umjetnička djela, kaže Mejdžin Danijels, direktor arhiva Nacionalne galerije. "To je bio nevjerovatan trenutak u istoriji".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.