Prije 30 godina u Zagrebu je, u 88. godini, preminuo Miroslav Krleža, po mišljenju mnogih, jedan od najvećih hrvatskih književnika i intelektualaca.
Krleža je rođen u Zagrebu, kao član porodice nižeg srednjeg socijalnog statusa. Taj životni period ovaj velikan pisane riječi opisao je u svojoj prozi "Djetinjstvo u Agramu". Nakon djetinjstva ide u vojnu kadetsku školu u Pečuhu, koju u praskozorje Prvog svjetskog rata, 1913. godine, prekida te preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s namjerom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Međutim, nedugo zatim vlasti u Srbiji ga sumnjiče za špijunažu i protjeruju u Austrougarsku, gdje na osnovu potjernice biva uhapšen.
Već 1915. godine mladog Krležu mobilizuju kao domobrana i šalju ga na front u istočnoj Evropi, gdje preživljava Brusilovljevu ofanzivu.
Na frontu je proveo kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slabog zdravstvenoga stanja. Tih godina Krleža objavljuje svoje prve književne i novinske tekstove.
Po stvaranju Kraljevine SHS, 1918. godine Krleža se, fasciniran Lenjinom i sovjetskom revolucijom, angažuje u komunističkom pokretu novonastale države, a već potkraj dvadesetih godina 20. vijeka postaje dominantan lik u književnom životu jugoslovenske države.
Kako se približavao Drugi svjetski rat, biva sve oprezniji prema komunističkom pokretu, prije svega zbog perioda zrelog staljinizma, a još više zbog čistki u kojima je Staljin iskorijenio većinu stare boljševičke garde, a i sve Krležine prijatelje koji su završili kao prognanici.
Zgrožen nad svim političkim opcijama, Krleža je Drugi svjetski rat dočekao usamljen i posvađan sa prijašnjim drugovima iz Komunističke partije. U klimi kakve-takve liberalizacije pokreće 1950. godine Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" te istupima i referatima djeluje kao promoter umjetničke slobode. Do kraja života (1981. godine) djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenog zdravlja i poluparalizovan.
Krležin opus se ne može svrstati u jednu stilsku formaciju. Bio je pisac ispred svog vremena. Gajio je bogatu evropsku kulturu i književnu baštinu, te se nikad nije opredijelio ni za jedan utvrđeni model pisanja. Njegovo stvaralaštvo polazi od raznih djela, eseja, romana, publicistike, intelektualnih tema, pa sve do legendi i pisanja za časopise koji su u to vrijeme izlazili. Tri puta je nominovan za Nobelovu nagradu. Krleža spada među najveće evropske pisce 20. vijeka, pogotovo u žanrovima poezije, romana, eseja, memoarske proze i publicistike, jer nije teško uporediti njegovu ostavštinu sa djelima daleko poznatijih i priznatijih pisaca tog vremena. Njegovi romani su "Povratak Filipa Latinovića", "Na rubu pameti", "Banket u Blitvi", "Zastave", a od drama poznate su "Gospoda Glembajevi" i "U agoniji".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.