Stručnjaci ukazuju da klimatski uslovi utiču na potrebe organizma za određenom vrstom hrane pa tako u ljetnom periodu, naročito tokom visokih temperatura, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, već prvenstveno za odgovarajućim unosom tečnosti.
Dnevne potrebe se kreću od šest do osam čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekada i više tečnosti, zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja, piše u saopštenju Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut".
Ljekari ne preporučuju nadoknadu tečnosti samo unosom sokova bez obzira na njihov sadržaj šećera ili vještačkih zaslađivača, a poželjni su osvežavajući napici poput hladnog čaja, nabolje biljnog, pripremljenog na uobičajen način i ohlađen u frižideru.
Hladni napici za kojima obično posežemo kada su velike vrućine prijaju samo trenutno, ali su opasni ako je osoba pregrijana i znojava, jer može oštetiti sluzokožu ždrijela pa se može javiti bol u grlu i prehlada.
Kada je u pitanju izbor vrste hrane, stručnjaci savjetuju veći unos povrća i to svježeg ili spremljenog kuvanjem na pari ili u vodi ili grilovanjem i svježeg voća.
Od mliječnih proizvoda prije svega mlad sir od obranog mlijeka, jogurt i obrano mlijeko, uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake zbog velike količine masnoće koju sadrže.
Takođe je neophodno smanjiti unos mesa, uz preporuku za korišćenje, prije svega, ribe, piletine i ćuretine, a ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda.
Žitarice treba unositi svakodnevno u manjoj količini, hljeb i musli, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće.
I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumijeva određen ritam obroka u toku dana, a poželjni su češći, manje obilni obroci.
Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare i to prije svega namirnica životinjskog porijekla s obzirom na to da predstavljaju dobru podlogu za razvoj bakterija, a najosjetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru.
Stručnjaci upozoravaju da je od svih mliječnih proizvoda sladoled najčešći krivac za nastanak trovanja hranom u ljetnjem periodu, jer po svom sastavu jaje predstavlja idealnu podlogu za razvoj salmonele i zato je neophodna dobra termička obrada, odnosno izbjegavati korišćenje proizvoda, na primjer kolača, kremova, sladoleda koji sadrže svježa jaja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.