LONDON - Davno prije Tvigi, Kejt Mos ili Kare Delevinj postojala je Evelin Nezbit, žena koja je unijela promjene u kulturni i društveni život i koja je bila prvi svjetski supermodel, piše BBC.
Na samom početku 20. vijeka, vitka, riđokosa Evelin Nezbit iz Filadelfije bila je najtraženiji model u Americi. Život joj je bio uzbudljiv i buran, a slavu joj nije pomračila ni umiješanost u, kako su tada govorili, "suđenje vijeka" zbog ubistva počinjenog zbog nje.
Nezbit je na više načina bila otjelotvorenje ere u kojoj je živjela. Kraj 19. vijeka bio je glamurozni period rapidnog ekonomskog rasta u SAD, ali i doba velikog siromaštva budući da su siromašni evropski imigranti masovno stizali u SAD.
Nezbit je vidjela obje strane tog života. Rođena je u skromnoj škotsko-irskoj porodici u Tarentumu, Pensilvanija. Otac joj je umro ostavivši porodicu u dugovima, pa je majka s mukom zarađivala za život.
Mlada Evelin je sa 14 godina, da bi zaradila za život, potpuno odjevena pozirala umjetnicima. U Njujork je stigla 1900. i njen uspon je bio meteorski.
Džejms Kerol Bekvit upoznao ju je sa umjetnicima i ilustratorima i Nezbit je postala najtraženiji model u Njujorku. Inspirisala je brojne umjetnike i djela uključujući "Nevinost" skulptora Džordža Greja Barnarda i "Žene" Čarlsa Dejne Gibsona.
Njeno lice krasilo je naslovne strane brojnih listova i magazina uključujući "Vaniti Fer", "Harpers Bazar", "Delineator" i "Lejdiz houm žurnal". Reklamirala je sve, od pasta za zube do krema za lice.
Njeno nježno, mladalačko lice bio je nezaobilazno na razglednicama, kutijama cigareta, kalendarima i hromolitografijama, a često je pozirala odjevena kao nimfa, Ciganka, grčka boginja ili gejša.
Modna fotografija je u to vrijeme bila u povoju, a Nezbitova je kao "živi model" pozirala njenom pioniru Džoelu Federu i postala hit. Kako su fotografi postajali sve popularniji i njihova djela počela da zamjenjuju ilustracije, tako je i Nezbirova bivala sve traženija.
Dobila je 1901. ulogu na Brodveju u predstavi "Florodora", bila je zvijezda grada i ubrzo je njeno ime počelo da se pojavljuje u trač rubrikama. Poslije malene uloge na Brodveju dobila je i nešto veću u komadu "The Wild Rose".
Poput današnjih nasljednica, Nezbitova je bila ikona svog doba i savršeno oličenje paradoksa - jednom nogom u strogom viktorijanskom dobu, a drugom na početku razuzdanih dvadesetih. Bila je američka djevojka iz snova, otjelotvorenje kontradiktornih impulsa "Pozlaćenog doba" Amerike, slika i prilika viktorijanske sentimentalnosti sa osmijehom koji je obećavao nešto zabranjeno.
Upoznala je arhitektu Stenforda Vajta čija je firma radila na nekim od obilježja Njujorka, uključujući Medison skver garden, Tifani, luk na Vašington skveru i kuću Kornelijusa Vanderbilta.
Vajt je brzo postao njen ljubavnik, zasuvši nju i njenu porodicu ekstravagantnim poklonima i elegantnim, luksuznim stanom. Kada se njihova jednogodišnja veza završila, a Nezbitova udala za milionera Herija K. Tova, došlo je do dramatičnog razvoja događaja.
Lud od ljubomore i, kako je tvrdio, braneći čast svoje supruge, Tov je ubio Vajta.
Nezbitova je potom bila zvijezda suđenja na kome su iznijeti šokantni detalji o njenim često nasilnim vezama s muškarcima. Njena majka optužena je da je prostitutisala kćerku Vajtu.
Štampa je izvještavala o plišom presvučenoj ljuljašci u stanu koji joj je Vajt poklonio, a zbog tolike pažnje, prvi put u američkoj pravnoj istoriji, porota je bila izolovana.
Tov je osuđen na doživotni ostanak u mentalnoj instituciji, a Nezbitova ne samo da nije postala žrtva kulture koja ju je stvorila, već je stvorila novi život za sebe kao majka, glumica u nijemim filmovima, vodviljska zvijezda i autorka dvije knjige memoara.
Uz fototografije i umjetnička djela, Nebitova je poslužila i kao inspiracija za pjesme i komade, film "The Girl in the Red Velvet Swing", roman "Ragtime", a lik Džilijan iz serije "Carstvo poroka" (Boardwalk Empire) dijelom je zasnovan na njoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.