Kuća i vrt

Uređenje vrta: Krečenje stabala voćaka

Uređenje vrta: Krečenje stabala voćaka
Uređenje vrta: Krečenje stabala voćaka

Kad voćne vrste brzo reaguju na promjene temperature u toku zime, preporučuje se krečenje debla i dijela ramenih grana. To se radi u jesen poslije opadanja lišća, najkasnije do sredine januara. Tako se sprečavaju izmrzline na stablima, odbijaju glodari i uništavaju uzroci nekih bolesti.

Bijela boja odbija sunčeve zrake, otežava zagrijavanje debla i tako usporava kretanje sokova. Zato je važno da krečna mješavina bude što bjelja i da se zadrži što duže. Preporučuje se da se smjesa napravi od pet dijelova negašenog kreča, pola dijela kuhinjske soli i četvrt sumpora u prahu. Sve to se dobro izmiješa, kreč ugasi vodom i ostavi dva do šest dana da bi se povećala ljepljivost.

Dobro je voćke krečiti i smjesom od 2/3 gašenog kreča i 1/3 ilovače, uz malo svježe balege. Krečenje usljed usporavanja kretanja sokova u voćkama odlaže i početak vegetacije što može pomoći u zaštiti od ranih proljećnih mrazeva.

Krečenje se preporučuje samo kada je temperatura iznad nula stepeni, u protivnom, krečna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta, odnosno kore i stabla.

Stablo se kreči običnom četkom. Osim debla treba okrečiti donje dijelove ramenih glava u dužini oko 40 cm kao i raklje.

Ukoliko se ova mjera ne provodi, nakon jake zime u zasadima višnje i šljive je pred berbu moguće uočiti hlorozu, odbacivanje lišća i prisilno zrenje. Na manjem broju stabala može doći i do odvajanja kore od debla. U narednim vegetacijama simptomi bi se ponavljali, uz određeni broj osušenih stabala. Takođe je moguće primijetiti "spljošćavanje" debla obično sa južne strane. Svi ovi simptomi nastaju kao rezultat djelovanja kombinacije ekstremno niskih temperatura tokom zime, kombinacije niskih temperatura tokom noći i visokih temperatura preko dana u vrijeme neposredno pred kretanje vegetacije, kao i uticaja vreline sunca tokom ljetnih mjeseci. Kao rezultat nastaje oštećenje sprovodnih sudova debla i slabljenje kondicije stabla.

Od ovih oštećenja najviše stradaju mlađa stabla kajsije, šljive, trešnje i kruške, a u nešto manjoj mjeri i stabla ostalih vrsta. Srećom, ona se uspješno mogu spriječiti blagovremenim krečenjem voćaka. Pored toga, kao mjera koja može pomoći ublažavanju posljedica niskih temperatura preporučuje se i primjena hormona koji pomažu u regeneraciji oštećenih sprovodnih elemenata.

Opasnost od zimskih mrazeva može se izbjeći i ako se prije podizanja zasada vodi računa o pravilnom izboru položaja i podloge, kao i gajenjem otpornijih vrsta i sorti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije