Alergijski rinitis predstavlja upalu sluznice nosa kod djece koja su alergična na polen.
Radi se o najčešćoj alergijskoj bolesti, što je prirodno s obzirom na to da je sluznica nosa direktno izložena i u stalnom je kontaktu s alergenima.
Sezonski alergijski rinitis je posljedica urođene atopijske konstitucije. U većini slučajeva alergijski rinitis se javlja nakon četvrte godine starosti. Otprilike jedna desetina broja pacijenata koji boluju od alergijskog rinitisa boluje i od astme.
KAKO PREPOZNATI BOLEST
Pacijent ima napade kihanja u serijama do desetak puta, žali se na svrab u očima i nosu, prisutan je sluzavo-vodenast iscjedak iz nosa, oči su suzne i postoji fotofobija - strah od svjetla.
Moguće je i žarenje u grlu, kašalj i otežano disanje.
Dijete obavezno odvesti pedijatru koji alergijski rinitis može da dijagnosticira nakon što pri rinoskopskom pregledu uoči otečenu, blijedu ili modru sluznicu nosa.
Mikroskopskim pregledom brisa nosa potvrđuje se prisustvo mnoštva eozinofila.
Potrebno je razlikovati vazomotorni rinitis ili jatrogeni medikamentni rinitis.
Tegobe se najčešće javljaju u proljeće.
Na alergijski rinitis treba pomisliti uvijek kad tegobe slične prehladi traju duže od sedam dana i ne reaguju na standardnu simptomatsku terapiju.
LIJEČENJE
Definitivno je potrebno izbjegavati odgovorne alergene. Imajući u vidu činjenicu da nije moguće izbjeći polen u prirodi, potrebno je posebnu pažnju usmjeriti na izbjegavanje kućnih alergena pri dokazanoj senzibilizaciji (npr. perje, dlake kućnih životinja, kućne plijesni).
Ukoliko se sumnja na nutritivne alergene, potrebno je uvesti odgovarajuću restriktivnu dijetu.
Preporučljivo je izbjegavati sve iritanse respiratorne sluznice, poput duvanskog dima.
Prvo se primjenjuje natrij-kromoglikat u spreju (tri puta dnevno u svaku nosnicu).
Poželjno je početi sa primjenom spreja nekoliko sedmica prije početka sezone polinacije.
U suzbijanju simptoma (svraba, kihanja i rinoreje), veoma dobar efekat daju savremeni antihistaminici.
Liječenje se u pravilu započinje primjenom loratidina, koji za razliku od starih antihistaminika nema jako sedativno dejstvo.
Postoje i noviji antihistaminici o kojima ćemo pisati u narednim brojevima "Nezavisnih".
Ukoliko ne daju rezultat navedena sredstva, lokalno se primjenjuju kortikosteroidi.
Nakon tri-četiri dana kad se simptomi krenu povlačiti doza se smanjuje na najmanju moguću.
Neželjene pojave lokalnog karaktera mogu predstavljati pečenje, podražaj sluznice nosa i epistaksa, tj. krvarenje iz nosa.
Simptomi kod pacijenta:
- napadi kihanja u serijama do desetak puta
- svrab u očima i nosu
- sluzavo-vodenast iscjedak iz nosa
- suzne oči
- fotofobija - strah od svjetla
Izbjegavati i kućne alergene:
- perje
- dlake kućnih životinja
- kućne plijesni
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.