Zdravlje

Amerika rehabilitovala kafu

Amerika rehabilitovala kafu
Amerika rehabilitovala kafu

Studija u SAD dokazala da kafa ne samo što ne škodi srcu već i smanjuje rizik od šloga, Alchajmerove bolesti i dijabetesa, ali ljekari iz Srbije upozoravaju da je naša turska kafa – mnogo jača.

Tri do pet šoljica kafe dnevno neće naškoditi srcu i krvnim sudovima – tvrdnja je najnovije studije o vezi između pijenja kafe i kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su analizirali 36 studija, sa čak 1.270.000 učesnika, a zaključke je nedavno prenio ugledni američki list „Njujork tajms”. Kafa, naime, ne samo da ne škodi već čini dobro srcu i mozgu (sprečava šlog, smanjuje rizik od infarkta, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti), ima zaštitno dejstvo na jetru, na lučenje insulina, pa je tako kafa dobra i za dijabetičare, a čak smanjuje i rizik od raka. Kafa je konačno rehabilitovana: oslobođena je loše reputacije da negativno utiče na zdravlje. Čak je prvi put stigla na listu zdravih namirnica u američkim vodičima ishrane, prenosi Politika.

U Srbiji već dugo vlada gvozdeno pravilo o dvije šoljice kafe na dan: jedna ujutru, druga u društvu. Ko se ovog pravila pridržava kafa mu neće škoditi. Međutim, to se ne može reći za zaposlene po kancelarijama, ali i za majstore raznih zanata, koji u sve dužem radnom danu piju i po pet, šest kafa.

Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu na Katedri za higijenu i stručnjak za ishranu dr Branko Jakovljević ukazuje, međutim, na ključni detalj zašto ova studija u Srbiji mora da se uzme uz dozu rezerve: kafa koja se pije širom Amerike i naša, najčešće jaka crna turska kafa, nemaju nikakvu sličnost!

''Naravno, zaključcima ove studije moramo da verujemo: urađena je po najboljim naučnim metodama i objavljena u najjačim svetskim časopisima. Studija sada podstiče pijenje i većih količina kafe od do sada najčešće preporučivane dve-tri šoljice kafe na dan'', kaže dr Jakovljević.

On priznaje da pacijentima koji kod njega dolaze po savet za dijetu dnevno dozvoljava tri kafe, naravno bez šećera i mlijeka.

''Naša turska kafa se tamo retko pije, a to vrlo mnogo menja pogled na ovaj problem. Pokazalo se da naša turska crna kafa podiže nivo holesterola u krvi. Drugo je i pitanje kvaliteta kafe koja se kod nas može kupiti. Nivo kofeina u kafi zavisi od kontakta vode i same kafe, a taj kontakt je kraći u filter ili espreso kafi. Kod nas kafa nije dobra dok ne proključa tri puta'', navodi dr Jakovljević, dodajući da se zato ne može slijepo prepisivati nešto što važi u Americi, već se ovim preporukama mora prići razumno i individualno.

Ljekari koji su predstavili studiju poručili su da nove preporuke ne treba shvatiti kao poziv da ubuduće kafu treba piti „na litre”, već umjereno, bez dodavanja šećera, mlijeka, šlaga, sladoleda i alkoholnih pića. Za zdravlje je dobra samo obična, crna kafa, bez dodataka.

Dr Jakovljević navodi da, ako u kafu dodamo samo po jednu kašičicu šećera, a popijemo četiri kafe – to je već 30 grama šećera koje smo samo kroz kafu unijeli u organizam. To ne može biti zdrava preporuka. Isto važi i kada u kafu dodajemo dosta punomasnog mlijeka.

Sagovornik naglašava da je neophodan individualni pristup: ima ljudi kod kojih kafa izaziva uznemirenost, nesanicu, palpitaciju, to jest osJećaj preskakanja srca, ubrzani puls ili skok pritiska.

Kardiolog i načelnik Centra za hipertenziju u Kliničkom centru Srbija, profesor dr Vesna Stojanov navodi da je kafa prije svega diuretik, sredstvo kojim se iz organizma izbacuje tečnost.

''Kafa prvo naglo izaziva skok pritiska, ali kako dolazi do izbacivanja tečnosti, pritisak opada. Međutim, zbog tog trenutnog skoka pritiska ona može biti i opasna'', kaže sagovornica.

Doktorka Stojanov dodaje da nikada pacijentu nije zabranila da pije kafu, ali da svakoga upozorava da se ne smije preterivati sa jakim kafama niti sa dodatim mlijekom.

'' Jedna do dve kafe dnevno nema uticaja na zdravlje. Međutim, retko srećem pacijenta koji puši, a da ne pije kafu. Prosto to kod nas ide jedno sa drugim, a ta kombinacija je problematična: povećava se „donji” pritisak i ubrzava srčani rad, naročito ako su kafe jake. Američka i naša kafa se razlikuju kao nebo i zemlja – Amerikanci kafu koju nose sa sobom piju preko celog dana, ali je ona razvodnjena i razređena, za razliku od naše crne ili italijanskih kafa koje su daleko jačeg ukusa ''kaže dr Stojanov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije