Zdravlje

Banjalučanin bi liječio Janka Tipsarevića

Banjalučanin bi liječio Janka Tipsarevića
Banjalučanin bi liječio Janka Tipsarevića

Ono što mnogima izgleda kao naučna fantastika, za Radosava Đukića, doktora sportske fiziologije i magistra prevencije u sportu, je svakodnevnica, a kod njega na dijagnostiku dolaze sportski šampioni, glumci, političari i "obični" ljudi.

Može vam reći, kako tvrdi, koliko vam je tijelo zdravo ili koliko možete da napredujete u sportu analizom kapi krvi. Đukić, koji sada živi u Gracu, u Austriji, sarađivao je sa sportistima iz 70 sportova, obavio je više od 50.000 analiza u skoro tridesetogodišnjoj praksi te radio u 89 zemalja.

"Iz kapi krvi ili dlake možete mnogo da saznate. I ja bih ranije pomislio da je to naučna fantastika, ali sada je aktuelna brza sportska medicina, koju zovemo brza dijagnostika, gdje na bazi kapi krvi poslije tri minuta možemo da vidimo funkciju bubrega, kako jetra radi ili reaguje na neki suplement, kakav je srčani mišić, a analizom dlake možemo da vidimo i koliko u kostima ima snage. Mogućnosti su velike i potrebno je pravilno uraditi dijagnostiku", istakao je Đukić, priznati stručnjak rođen u Austriji, koji tamo i živi, a koji za sebe ipak kaže da je Banjalučanin, jer su njegovi iz grada na Vrbasu.

Upravo je njegova specijalnost dijagnostika.

"Prvo napravim intervju sa pacijenotom da vidim u čemu je problem i koje su njegove želje, a one su ponekad nerealne. Na bazi opterećenja pratim promjene u tijelu prije testa, tokom testa i poslije testa, brzim mjerenjem krvi i na bazi imunog sistema dobijamo objektivnu sliku. Moj zadatak je da vidim kako mogu da pomogem pacijentu davanjem suplemenata, izgradnjom mišića i nakon mjesec dana ili više, uradimo testiranje. Rezultati su nevjerovatni. Napredak je vidan, sposobnosti su veće i za 200 odsto", priča nam Đukić.

Sa menadžerima nije lako

 Ipak, neke sportiste i razočara, a takođe, priznao je da je imao i neprijatnosti sa menadžerima.

"Teniserka Melani Klafner bila je druga u svijetu u mlađim kategorijama, ali na bazi informacija u ćeliji vidio sam da su slobodni radikali bili veliki, a prenos energije u ćeliji mali i rekao sam joj da mora mijenjati kompletan sistem rada kako bi napredovala. To nije učinila, njeni treneri su mi rekli da nisam kompetentan, ali ispostavilo se da sam bio u pravu. Sada je 256. na WTA listi, a mogla je mnogo više da postigne", rekao je ovaj doktor.

Ponekad otkrije da se neko dopinguje, a ako utvrdi da sportista nema predispozicije za uspjeh, razočara i menadžere.

"Dešavalo se da treba biti kupljen igrač koji ima loše vrijednosti, ali ako se menadžer i čelnici kluba dogovore, ja tu ništa ne mogu, osim da popravim stanje koliko se može. Ali, uvijek sam bio u pravu, takvi igrači su se povređivali, motivacija je bila mala, nivo snage i kondicije mali", istakao je Đukić.

Na pitanje koliko želja za novcem i menadžeri uništavaju sport i zdravlje sportista, odgovorio je:

"Sve više. Želje su ogromne, a realnost je drugačija. Svaki sportista mora dobro dijagnostički biti obrađen, ne samo da vidite kao prima ili šutira loptu i da ga što bolje prodate. Mi smo objektivni, a do menadžera je kako će upakovati informaciju i prodati igrača."

Sportisti žele što prije vrhunske rezultate, glumci mu se javljaju sa željom za brzom definicijom mišića ili ako zbog uloge za kratko vrijeme moraju da izgube 15 do 20 kilograma, a da ne trpi zdravlje. Zbog kilograma mu se javljaju i političari.

"Dolazi sve više 'običnih' ljudi. Neki se malo i boje da saznaju šta je u njihovom tijelu. Pripremam pacijente i za operacije ili im pomažem da se brže oporave nakon operacija, radim i sa onima koji imaju leukemiju", ističe doktor.

Bliži se Formuli 1

Kod njega na pregledima bili su skijaši, hokejaši, fudbaleri, maratonci, takmičari u trijatlonu, surferi, karatisti, pripadnici policijskih akademija, a išao je na Olimpijske igre sa skijaškom reprezentacijom Hrvatske, dok sada radi sa vozačima u DTM kupu, a sve bliža mu je Formula 1.

"Među onima s kojima sam radio su Aleksandar Cikler, fudbaler Bajerna, Paul Šarner, igrač Vigama, skijaši Herman Majer, Mihael Valhofer, Kristof Inerhofer i Nika Flajs, surfer Sebastijan Štojdner, inače, najbolji ekstremni sportista Evrope, Nikol Trimel, koja se bavi kik-boksom, i Stefan Pokorni, karatista. Volio bih da radim sa vozačima Formule 1, ali u suštini za mene nije važno da li je neko svjetski šampion ili 'običan' čovjek. Svima želim da pomognem", istakao je Đukić.

Iako kaže da ne pravi razliku između vrhunskih sportista i "običnih" ljudi, postoji jedan sportista kojem bi volio da pomogne.

"To je teniser Janko Tipsarević. Volio bih da mu pomognem pošto ima probleme sa imunim sistemom i kondicijom. To je moja oblast", istakao je Đukić.

Interesovanje za sportsku fiziologiju pojavilo se dok je bio atletičar u Crvenoj zvezdi.

"Kada sam spoznao da ne mogu da napredujem, tačnije, kada sam osjetio da sam davao maksimum na treninzima, a da nisam napredovao, shvatio sam da nisu samo treninzi bitni već i sportska fiziologija, koliko vitamina uzimate, kako tijelo reaguje... Trideset godina se bavim istraživanjem na bazi sportske fiziologije, bio sam uporan, ali imao sam malo i sreće pošto mi je prvi mentor bio pokojni Dragan Petrović, dekan Fakulteta fizičke kulture u Beogradu, koji me uveo u ovu oblast", prisjeća se početaka priznati stručnjak koji je nakon Pedagoške akademije u Tuzli, Fakultata za fizičku kulturu u Banjaluci i odbrane magistarskog rada na Fakultetu za prevenciju u Salcburgu, doktorirao sportsku fiziologiju na Univerzitetu u Beču kod prof. dr Norberta Bahla, predsjednika Evropske sportske mediciske asocijacije.

Predavanja u Banjaluci  

Đukić je osnovao firmu "Sportsko medicinsko i sportsko istraživanje" u Gracu, savjetnik je u klinici u Nirnbergu i konstantno se usavršava.

"Bilo je teško uspjeti, zato što mnoge kolege koje se bave ovim poslom kriju podatke. To je kao hobi koji držite za sebe. Sportska fiziologija, kao i ćelija, mutira, podaci se mijenjaju iz dana u dan, javljaju se nove metode", kaže on.

Istakao je da na našim prostorima ima mnogo talenata, ali da ne treba raditi šablonski i da je bolje ići na kvalitet nego na kvantitet.

"Neki talenti nisu ni svjesni koliko mogu da napreduju, a ne mogu ni biti ako nemaju pravilna mjerenja i opterećenja. Mnogi tako propadnu u sportu. I treneri moraju da uče, da se konstantno edukuju, jer svaki dan se mijenjaju metode u sportskoj medicini. Mora da se zna šta je korisno, šta negativno, a šta je humano", naglasio je Đukić.

Što se tiče cijena, naveo je da od 100 do do 500 KM koštaju dijagnostička mjerenja, zavisno od vrste testa.

Kaže da ga u Banjaluci tek poneko angažuje, ali da želi da u svom gradu unaprijedi sportsku medicinu i da se njegovi dolasci ne svode na druženje sa prijateljima i rodbinom te odlaske na ćevape, koje inače obožava.

"Žao mi je što moje znanje ne koriste u Banjaluci. Ovdje držim neka predavanja kao savjetnik na Fakultetu za sport, ali moja ideja prije nekoliko godina bila je da preko evropskih fondova formiram institut sportske medicine u Banjaluci. Želja i dalje postoji, ali da li će biti realizovana, ne zavisi samo od mene. Spreman sam da prenesem znanje. Evo, i moj sin Stefan je upisao Fakultet za sport u Gracu, ali ako ne prenesem njemu znanje, prenijeću nekome", kaže Đukić.

Saradnja sa "vatrenima"

Radosav Đukić bio je blizu saradnje sa fudbalskom reprezentacijom Hrvatske, ali ih zbog nedostatka vremena nije pripremao za Svjetsko prvenstvo.

"Dobio sam sve podatke od njih, ponudio sam da radim imunološki sistem igrača, ali bilo je malo vremena, svega 10 dana do SP-a, tako da nije došlo do saradnje. Postoji mogućnost saradnje ako Niko Kovač ostane selektor, jer on poznaje tematiku koju radim pošto je to odrađivao u Redbulu u Salcburgu. Volio bih pomoći reprezentaciji Srbije, naravno, ako dobijem poziv ili reprezentaciji RS, kada joj FIFA dozvoli takmičenje", izjavio je Đukić.

Savjeti za zdrav život

- dvije do tri litre vode dnevno

- svaki dan zelena salata uz ručak pospješuje metabolizam

- 20 minuta brzog hodanja smanjuje do 50 odsto unos tableta za visok pritisak

- C i E vitamini kao antioksidansi

- jesti pet malih porcija dnevno

- poslije 21 čas ne treba unositi ugnjene hidrate

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije