Prema von Pirquetu (1906.), alergija je promijenjeno stanje imunološke reakcije.
Epidemiologija alergijskih bolesti
Alergije su prisutne svuda u svijetu, ali ne svuda s podjednakim intenzitetom niti strukturom. Osnovni odgovor ljudskog organizma svuda je podjednak s jednakim alergijskim bolestima, a alergeni mogu biti drugačiji. Prema podacima iz literature, neki oblik alergije ima velik dio svih ljudi. Najčešće se spominje udio od 30% do 40%, a ima i viših procjena. U Europi su alergije česte, osobito astma, najčešće na sjeveru. Najčešća alergijska bolest je alergijski rinitis, potom atopijski dermatitis, astma i alergijske reakcije probavnog sistema. Alergijska reakcija može biti prisutna na svim organima koji su u neposrednom dodiru s okolišem: sluznica gornjih i donjih disajnih puteva, koža i sluznica probavnih organa. Ovisno o tome koji je organ zahvaćen, simptomi su različiti. Kada su zahvaćeni gornji disajni putevi (nos, ždrijelo, uši) javlja se curenje i začepljenost nosa, kihanje, svrbeža sluznica nosa i očiju, što nazivamo rinitisom.
Teorije porasta prevalencije alergijskih bolesti
Danas, više od 150 miliona Evropljana pate od hroničnih alergijskih bolesti, a trenutna predviđanja su da će do 2025. godine uticati na pola ukupne populacije EU. Rasprostranjenost alergijskih bolesti brzo raste paralelno sa aktivatorima alergije koji uključuju urbanizaciju, industrijalizaciju, zagađenje i klimatske promjene - faktori za koje se ne očekuje da će smanjiti u doglednoj budućnosti. Štaviše, ove brojke se smatraju potcjenjenim, pošto mnogi pacijenti ne prijavljuju svoje simptome ili nisu pravilno dijagnosticirani, pri čemu je procjenjeno 45% pacijenata koji nikada nisu dobili dijagnozu alergije.
Alergijski rinitis utiče na 40% populacije širom svijeta. Velika razvijenost se bilježi u razvijenim zemljama sjeverne hemisfere, sa 23-30% ugroženih populacija u Evropi i 12-30% u SAD. Prevalencija sezonskog alergijskog rinitisa je veća kod djece i adolescenata, dok se čini da je višegodišnji alergijski rinitis uobičajen kod odraslih osoba. Kod djece, dječaci brojčano nadmašuju djevojčice u pogledu prevalencije ali se tedencija mjenja u pubertetu i odraslom dobu, oba pola su podjednako pogođena.
Razlikujte prehladu od alergije
Iako simptomi prehlade i alergija mogu biti slični, postoje i ključne razlike. Varijacije u istoriji bolesti i trajanje simptoma često nude naznake o tome koje je stanje prisutno. Pacijenti bi trebali razmotriti sljedeće razlike kada pokušavaju utvrditi imaju li prehladu ili alergiju: sjajne i vodene oči često pokazuju znake da su simptomi zbog alergije, povišena temperatura može se javiti kod teške prehlade, naročito kod djece ali nije simptom alergije, bol u grlu se može pojaviti kod alergija, ali je češća kod prehlade. Neki ljudi sa alergijama također razvijaju ekcem, što nije simptom prehlade. Često postoji razlika koliko dugo traju simptomi prehlade i alergija. Simptomi prehlade obično traju oko 7 do 10 dana dok simptomi alergije mogu trajati nekoliko sedmica, posebno ako alergen ostaje u vazduhu. Jedan od glavnih načina da se ukaže razlika između prehlade i alergije je istorija simptoma. Sa alergijama, simptomi se mogu pojaviti tokom određene sezone ili dolaze i prolaze na osnovu okruženja osobe. Na primjer, ako se simptomi iznenada pojavljuju kada je osoba oko životinja ili trave, to je snažan znak da su simptomi zbog alergije, a ne zbog prehlade. Prehlada i alergije dijele iste simptome. Na primjer, oba stanja mogu uticati na respiratorni sistem. Uobičajeni simptomi koji se mogu javiti ili sa prehladom ili alergijom uključuju: curenje iz nosa, začepljenost nosa, kihanje, kašalj, grlobolja i konjuktivitis.
Terapija alergijskog rinitisa
Liječenje alergijskog rinitisa pretpostavlja tačnu dijagnozu te procjenu težine bolesti i bilo kakve povezanosti s astmom. Ciljevi liječenja uključuju: normalno spavanje, mogućnost obavljanja normalnih dnevnih aktivnosti (rad i školovanje) bez ikakvih ograničenja ili oštećenja, sposobnost potpunog sudjelovanja u sportskim i/ili rekreativnim aktivnostima, izbjegavanje neugodnih simptoma, izbjegavanje ili minimalne nuspojave liječenja alergijskog rinitisa. Terapijske smjernice obuhvaćaju edukaciju bolesnika, kontrolu okoliša, farmakoterapiju, alergenspecifičnu imunoterapiju i eventualno kirurško liječenje. Opšte mjere uključuju izbjegavanje alergena, izbjegavanje hrane koja dovodi do nosne sekrecije i opstrukcije, prestanak pušenja, bolje prozračivanje boravišnog prostora, poboljšanje metoda čišćenja i stambenu higijenu, kontrolu vlage, kontrolu izvora onečišćenja (npr. duhanskog dima i plinova). Treba napomenuti da blagi oblik alergijskog rinitisa bez terapije često progredira u umjereno teški/teški alergijski rinitis. Stoga je farmakoterapija alergijskog rinitisa gotovo uvijek neophodna. Nekoliko je osnovnih skupina lijekova za liječenje alergijskog rinitisa.
Antihistaminici za sisitemsku primjenu koriste se u liječenju različitih alergijskih tegoba, posebno alergijskog rinitisa, konjunktivitisa, urtikarije i pruritusa. Noviji sistemski antihistaminici (tzv. antihistaminici 2. generacije) imaju znatno manji sedacijski učinak te ih odlikuje vrlo brzi početak djelovanja nakon peroralne primjene. Antihistaminici 2. generacije su loratadin (Flonidan), desloratadin (Des-Flonidan), feksofenadin, cetirizin i levocetirizin. FLONIDAN 10 mg tablete na tržištu BiH odlikuje dugogodišnje iskustvo kod ublažavaju simptome alergijskog rinitisa (npr. kod polenske groznice) poput kihanja, curenja iz nosa, svrbeža nosa, osjećaja peckanja i svrbeža očiju kod odraslih i djece. Učinak Flonidan 10 mg tableta traje cijeli dan i pomaže Vam kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti i kod spavanja.
Dekongestivi se koriste u kombinaciji s antihistaminicima za peroralnu primjenu. U obliku sprejeva i kapi mogu se kupiti u svakoj apoteci. Kapi su klasični tradicionalni oblik dok se sprej za nos može, za razliku od kapi, primjenjivati u stojećem položaju, što uveliko olakšava primjenu nazalnog dekongestiva. Osim toga, mlaz iz raspršivača (spreja) puno ravnomjernije oblaže nosnu sluznicu, a ljekovita tekućina nazalnog dekongestiva ne prelazi iz nosne šupljine u ždrijelo. Oksimetazolin upotrebljava se kao nosni dekongestiv. Olakšava disanje kroz nos i ublažava prateće znakove hunjavice. Dolazi u obliku kapi (Operil i Operil P) ili spreja (Operil i Operil P). Na tržištu BiH okismetazolin je dostupan i u obliku kapi za nos i spreja za nos zaštićenog naziva OPERIL i OPERIL P. Operil uspostavlja lakše disanje kroz nos, otvara nazalne i paranazalne šupljine (sinuse) i eustahijevu cijev i ublažava prateće simptome obične prehlade i upale. Njegovo djelovanje počinje već nakon nekoliko minuta i traje do 12 sati.
Reference:
1. B. Aleraj, B. Tomić. Epidemiologija alergijskih bolesti, Acta Med Croatica, 65 (2011) 147-153
2. S. Popović-Grle. Alergijske bolesti – uzroci i posljedice, Medix, Srpanj 2007. XIII. broj 71
3. The European Academy of Allergy and Clinical Immunology (EAACI). Advocacy Manifesto, Tackling the Allergy Crisis in Europe - Concerted Policy Action Needed, June 2015 version
4. Michael C.F. Tong, Janice S.C. Lin. EPIDEMIOLOGY OF ALLERGIC RHINITIS THROUGHOUT THE WORLD, GLOBAL ATLAS OF ALLERGIC RHINITIS AND CHRONIC RHINOSINUSITIS, SECTION B - Allergic rhinitis - epidemiology and risk factors, European Academy of Allergy and Clinical Immunology 2015, 62-63
5. MaryAnn de Pietro, Reviewed by Suzanne Falck, MD, FACP. Cold or Allergies? How to Tell the Difference, Medical News Today, 12 February 2017
6. A. Zanki-Zelić. ULOGA LJEKARNIKA U LIJEČENJU ALERGIJA, Hrvatska ljekarnička komora, Zagreb, veljača 2015. godine
7. Zehra Dizdarević, Jasenko Karamehić, Sabina Dizdarević, Ljiljana Cupač – Vujčić. ALERGIJSKI RINITIS, Klinička imunologija, 20. Poglavlje: Alergijski rinitis
8. Uputstvo za pacijenta Flonidan 10 mg tableta
9. Uputstvo za pacijenta Operil 0,5 mg/ml kapi za nos, rastvor
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.