Hronična izloženost stresu sve češće dovodi do bolesti. Imamo sve više obaveza, a istovremeno nestaju mehanizmi koji su u prošlosti smanjivali dnevni stres, kao što su bliskost u porodici i sa prijateljima. Pored glavobolja i umora, postoje i mnogo ozbiljnije posljedice svakodnevne izloženosti stresu.
Moždani i srčani udar: Osim na raspoloženje, stres utiče i na krvni pritisak. Traje li svakodnevno, pritisak se može znatno povisiti. Tada se javlja domino efekat: povišen pritisak može dovesti do bolesti krvnih žila i srca, a one do srčanog i moždanog udara. Prije svega, morate biti svjesni stresa, a ako je uvijek prisutan, morate potražiti mehanizme koje će poništiti njegov učinak. Fizička aktivnost i prijateljska komunikacija mogu pomoći.
Pad imuniteta: Još jedan negativan učinak hroničnog stresa je pad imuniteta. Ako ste stalno pod stresom, lakše ćete se razbolijevati nego inače. A što ste stariji, taj uticaj je pogubniji. Zbog loše imunološke reakcije mogu se razviti razne bolesti, koje biste, da ste odmoreniji, mogli spriječiti u začetku. I obična upala pluća može u takvim okolnostima ugroziti život. A ukoliko obolite od raka, teže ćete se nositi i s ovom bolešću.
Neplodnost: Mnogi ne znaju da hronični stres može polako dovesti do neplodnosti. Ovo se odnosi i na muškarce i na žene. Zbog hroničnog stresa mogli biste prestati proizvoditi seksualne hormone, kao što su estrogen i testosteron, a to bi moglo negativno uticati na testise ili jajnike.
Depresija: Ne posvetite li otklanjanju stresa, on će se posvetiti vama, a zanemarivanje vas može toliko iscrpiti da obolite od depresije. To ne podrazumijeva samo osjećaj tuge, nego tijelo može izgubiti sposobnost proizvodnje hormona koji nam daju osjećaj poleta i sreće. Jaka depresija nas može učiniti zarobljenim u osjećaju tjeskobe, možemo izgubiti apetit, pa čak i imati suicidalne misli.