Zdravlje

Koliko nas truje plastična ambalaža?

Koliko nas truje plastična ambalaža?
Koliko nas truje plastična ambalaža?

Uprkos tome što većina nas koristi plastične posude, američki stručnjaci ističu da mnoge od njih sadrže opasne hemikalije i da vremenom mogu da postanu prava legla bakterija.

Ukratko, "najveći rizik predstavlja bakterijska kontaminacija", navodi doktor Rolf Halden sa Univerziteta u Arizoni.

"Veliki broj posuda namijenjen je jednokratnoj upotrebi i najčešće nije dizajniran za lako čišćenje, sto znači da što ga duže upotrebljavate, to su veće šanse da će se mikroorganizmi namnožiti do te mjere da će proizvod postati opasan", dodaje Halden.

Na primjer, plastične flaše moguće je efikasno očistiti jedino tako što bi se u grlo sipala ključala voda, ali na taj način bi se flaša ujedno oštetila.

U jednom kanadskom istraživanju iz 2002. godine ispitivan je kvalitet vode u plastičnim flašama učenika osnovnih škola. Ispostavilo se da je dvije trećine uzoraka imalo toliko bakterija da su bili proglašeni nepogodnim za upotrebu. Tome je dodatno doprinijela činjenica da su mnoga djeca iznova punila flaše koje prethodno nisu bile oprane.

Ali, šta je sa standardim plastičnim posudama koje se mogu naći u skoro svakom domaćinstvu?

Stručnjaci ističu da ni one nisu bezbjedne za upotrebu, jer hemikalije koje ulaze u njihov sastav mogu prodreti u hranu, naročito ako ih perete u mašini za sudove, zagrijevate u njima hranu u mikrotalasnoj pećnici ili ih ostavljate izložene suncu tokom dužeg vremenskog perioda.

Najbolje bi bilo provjeriti oznake na PET ambalaži i držati posude na optimalnoj temperaturi.

Ambalaža sa oznakom #1 namijenjena je isključivo jednokratnoj upotrebi.

Brojevi #2, #4 i #5 ukazuju na to da je proizvod relativno bezbjedan za upotrebu. U pitanju je vrsta plastike u kojoj se najčešće skladište jogurt, margarin i razne tečnosti poput sirupa.

Oznaka #3 odnosi se na polivinil hlorid (PVC) u čiji sastav ulaze ftalati koji uzrokuju disbalans hormona u organizmu. Srećom, PVC rijetko nalazi svoju upotrebu u industriji hrane, a treba ga izbjegavati u potpunosti.

Posude sa oznakom #6 trebalo bi se otarasiti što je prije moguće jer je moguće da je u pitanju stiropor čije kancerogene hemikalije mogu prodrijeti u hranu. Uprkos tome što pojedine namirnice poput vrele kafe dobijamo u čašama od stiropora, ovaj materijal nije mnogo otporan na toplotu, a naročito treba izbjegavati njegovo zagrijevanje u mikrotalasnoj.

Oznaka #7 odnosi se na sve vrste plastike koje ne spadaju u kategoriju od #1 do #6 što znači da potrošač nikako ne može da zna od čega se posuda sastoji. Ambalažu sa ovom oznakom zato bi najbolje bilo izbjegavati, prenosi Novimagazin.rs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije