Ljeti, osim odlaska na more, najviše volimo da idemo u prirodu. Omiljena mjesta na koja tokom ljetnih mjeseci često idemo sa djecom su parkovi i šume. Ipak, dok uživamo u čarima koje nam nudi priroda, moramo se čuvati krpelja koji vrebaju iz trave.
Oni nam mogu prenijeti lajmsku, ali i druge zarazne bolesti. Lajmska bolest se prenosi ubodom krpelja inficiranog bakterijom Borrelia burgdorferi. Ova bolest zahvata prvenstveno kožu, a zatim, ako se ne lokalizuje na vrijeme, i srce, zglobove i centralni nervni sistem.
Kod nas je bakterija Borrelia burgdorferi najčešće izolovana u vrsti krpelja Ixodes ricinus. Odrasla jedinka je veličine od 2,5 do 3,5 milimetara. Nakon što uzme krvni obrok, može dostići veličinu do dva centimetra.
Rezervoar te bakterije su glodari. Najčešće je to poljski miš, mada je izolovana i kod drugih životinja, kao što su vjeverice, jelen i rakun. Krpelja na čovjeka može prenijeti i ljubimac koji bude vani. Aktivnost krpelja vezana je za početak vegetacije, tako da se oni mogu uočiti od ranog proljeća do kasne jeseni.
Simptomi: Krpelj provede nekoliko sati na koži prije nego što nađe mjesto gdje će ubosti. Ovo kretanje i ubod domaćin ne osjeća, ali nakon nekog vremena javljaju se određeni simptomi. Na koži se javi crvenilo na mjestu uboda krpelja, koje se polako širi i dostiže prečnik od otprilike pet centimetara, i može biti prisutan i do nekoliko sedmica. Crvenilo u sredini postepeno nestaje, ali može biti praćeno drugim simptomima kao što su glavobolja, malaksalost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima.
Gdje ih tražiti: Najčešća mjesta na tijelu na kojima se mogu pronaći su noge, grudi i stomak. Kod djece se najčešće nalaze na glavi iza ušiju, na granici kosmatog dijela i vrata. Krpelj se može uočiti pažljivim pregledom kože i odjeće u toku i poslije boravka na zelenim površinama.
Stepen rizika od infekcije zavisi od brojnosti zaraženih krpelja u određenom staništu, dužine boravka krpelja na tijelu čovjeka i razvojnog stadijuma krpelja.
Uklanjanje: Krpelj se mora ukloniti u roku od 12 do 24 sata od uboda. Prilikom uklanjanja krpelja ne smiju se koristiti eterična ili uljna sredstva za natapanje insekta (aceton, rafinisana ulja, lakovi).
Pincetom se krpelj uhvati nježno, ali čvrsto za rilicu (blizu glave krpelja), što bliže koži domaćina. Krpelj se lagano povlači uz liniju kože, da bi otpustio rilice, a potom se bez naglih trzaja lučnim pokretom naviše povuče pinceta od kože. Tijelo izvađenog krpelja ne smije se dirati golim rukama. Mjesto uboda, poslije odstranjivanja krpelja treba prebrisati antiseptičkim sredstvom.
Posjetite ljekara: Ako je vas ili vaše dijete ubo krpelj, najbolje je da odete kod ljekara. Liječenje lajamske bolesti nije komplikovano ako se sprovede na vrijeme. Važno je uključiti antibiotike u prvoj fazi bolesti kako bi se spriječio razvoj težih i hroničnih oblika.
Ako se bolest ne lokalizuje na vrijeme, može doći do širenja bakterija i nastanka ranog proširenog oblika bolesti.
Simptomi ranog stadijuma su upala srca (karditis), Bellova paraliza lica, meningitis i kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima. U hroničnoj fazi bolesti, artritis postaje povremen ili hroničan, a s obzirom na to da bolest počinje da zahvata i nervni sistem, dolazi do stanja blage do umjerene konfuzije, slabosti udova i motorne koordinacije, slabe kontrole pokreta, srčane abnormalnosti, konjunktivitisa i hroničnih promjena na koži.
Prevencija: Najbolja prevencija od uboda krpelja je izbjegavati travnate površine i šume, a ako ipak odlučite da provedete dan u prirodi, našpricajte se sredstvom protiv insekata i nosite svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica.
Staništa krpelja
Uobičajena staništa krpelja su vlažna, sjenovita mjesta, opalo lišće i polegla vegetacija u šumovitim, grmolikim predjelima i staništima visoke trave. Radijus kretanja im je 250 do 500 metara od legla.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.