Karijes je hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje napreduje progresivno, centripetalno i dovodi do razaranja zuba. Njegovo porijeklo je višeuzročno, a velika učestalost ga ubraja među najčešća oboljenja savremenog čovjeka.
Razvija se na površini zuba (u 75 odsto slučajeva na griznoj površini) i to razgradnjom gleđi (demineralizacijom) i progresivno prodire u dubinu i širinu zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva.
Karijes je zapravo šupljina koja nastaje unutar zuba kada mu je oštećen gornji sloj, odnosno gleđ.
Najčešći je na gornjoj strani zuba, odnosno onoj kojom grizemo hranu, jer se na tim mjestima često nakupljaju naslage koje je zbog neravne strukture zuba tu teže očistiti.
Može se javiti i između zuba, jer su ta područja gotovo nedostupna za četkicu. U tu svrhu može nam poslužiti zubni konac, s kojim možemo očistiti ova zahtjevna područja.
Rjeđe nastaje na površini korijena i to zbog povlačenja gingive ili gubitka kosti. Ovakva vrsta karijesa se često javlja kod ljudi starije životne dobi, jer se starenjem gingiva sve više uvlači.
Oboljenje se može spriječiti ako se vodi briga o higijeni zuba, što znači da bi ih trebalo prati mekanom četkicom dva do tri puta dnevno. Svako pranje treba da traje otprilike tri minuta.
Pritom treba posebnu pažnju obratiti zadnjim zubima, koji su teže dostupni za pranje.
Zubna pasta koja sadrži fluoride dokazano pomaže u zaštiti od karijesa. Takođe, vrlo je važan redovan odlazak stomatologu, jer nije pravilo da vas zub boli ako imate karijes.
Takođe je bitno da četkicu za zube redovno zamjenjujete novom, barem jednom u tri mjeseca.
Branka Ćelić-Smolić,
specijalista dječje i preventivne stomatologije u Domu zdravlja Banjaluka