BEOGRAD - Liječenja primjenom matičnih ćelija sve su učestalija u svijetu, a stručni saradnik belgijske banke koja ima predstavništvo i u Srbiji "Crio sejv" dr Mima Fazlagić smatra da je došlo do "prave eksplozije" naučnih saznanja u toj oblasti i da je dobro što su stručnjaci iz Srbije uključeni u neka od kliničkih ispitivanja. Riječ je o istraživanjima koja se odnose na obnovu srčanog mišića nakon infarkta i tkiva jetre matičnim ćelijama, kao i regeneraciji oka uslijed njegovog oštećenja ili povreda.
"Bankiranje" maticnih celija u Srbiji je počelo je prije šest godina kada je postojala samo jedna privatna banka, a sada ih, kako je kazala sagovornica Tanjuga, ima osam.
Od tada je u belgijskoj banci sačuvano oko 3.000 uzoraka iz Srbije, a prema njenim riječima do sada nijedan uzorak nije iskorišćen za liječenje, ali u drugim zemljama jeste.
Za one koje imaju bolesnog člana porodice čuvanje uzoraka u toj banci je besplatno, navela je dr Fazlagić.
Ona je podsjetila da se u svijetu trenutno radi više klinickih ispitivanja primjene maticnih celija na razlicitim poljima regenerativne medicine. Navela je primjer firme "Xelitis AG" u Cirihu koja bi 2014. godine trebalo da počne komercijalnu proizvodnju srčanih zalizaka napravljenih tkivnim inzenjeringom od sopstvenih matičnih ćelija pacijenata.
Fazlagićeva je rekla da je u toku ove godine najveći napredak zabilježen u oblasti pronalaska novih lijekova koji sadrže matične ćelije namenjenje za lecenje i regeneraciju hrskavice koljena i kuka. "Ocekivanja su da da će u narednim godinama od njih moći da nastanu novi organi ili da se oboljeli organi regenerišu", kazala je Fazlagićeva.
Ona je navela primjere među kojima je i to da je prije nekoliko godina u Americi napravljen novi dušnik za dječaka koji je liječen od karcinoma, a u Italiji se sada "pravi" novo lice za mladića koji je doživio tešku saobraćajnu nesreću.
"Ono što je prije tri-četiri godine bilo naučna fantastika, danas je sve interesantnije i očekuje se veliki pomak u oblasti regenerativne medicine što je veoma važno budući da je riječ o skupoj grani", kazala je Fazlagićeva.
Ona je navela da je dobro to što su zahvaljujući našim stručnjacima koji rade u inostranstvu i ljekari iz Srbije uključeni u mnoga istraživanja. Tako, na primjer, tim stručnjaka iz Kliničkog centra Srbije učestvuje u ispitivanju regeneracije srca poslije infarkta, a na očnoj klinici se obavlja terapija oštećenja oka matičnim ćelijama...
Fazlagićeva je takođe kazala da je otvaranje javne banke koje se planira tokom naredne godine i u Srbiji, ukoliko se obezbijede potrebna finansijska sredstva, od velikog značaja budući da u svijetu skoro da ne postoji zemlja koja nema javnu banku.
"Takve banke su napravljene da bi se uštedio novac u zdravstvenom osiguranju, jer se onda matične ćelije ne moraju vaditi iz koštane srži, ako materijal postoji u javnim bankama", rekla je ona.
Govoreći o načinu korišćenja matičnih ćelija, Fazlagićeva je objasnila da sopstvene maticne ćelije imunoloski potpuno odgovaraju osobi od koje su uzete, a poslije toga, najveća vjerovatnoća je da će biti podudarne za rođenu braću ili sestre.
Međutim, uvijek se radi tipizacija jer postoji i mogućnost da čovjeku odgovaraju ćelije od potpuno nepoznate osobe.
Fazlagićeva je najavila i da će 4. oktobra na Kongresu regenerativne medicine u Beogradu tim sa čuvenog Imperijal koledža učestvovati i predstaviti svoje metode u liječenju matičnim ćelijama, što će, kako je istakla, veoma koristiti našim stručnjacima.
Prva uspesna transplantacija matičnih ćelija iz krvi pupčanika je urađena 1988. u Parizu, kod djeteta oboljelog od Fankonijeve anemije. Davalac je bila novorođena sestra svom bratu, koji je danas zdrav čovjek i ima svoju porodicu.
Od tada je u svijetu obavljeno više od 25.000 transplantacija maticnih celija iz pupcanika kao terapija za mnoge bolesti.
Postoje stručnjaci koji su sve više optimisti kada je u pitanje umnožavanje i liječenje matičnim ćelijama, pa se tako danas u najstarijoj bolnici u Milanu "Ospedale maggiore policlinico" obavljaju najsavremenija klinička ispitivanja matičnih ćelija.
U okviru bolnice postoji javna banka u koju se dnevno dopremi 20 uzoraka iz 21 ginekološkog centra u Italiji.
Direktorka fondacije za istraživanja u toj ustanovi dr Lorenca Lazari bavi se njihovim umnožavanjem, budući da se, kako kaže, zahvaljujući ostavljanju matičnih ćelija iz pupčanika uspješno mogu liječiti, odnosno reparirati čak i oštećena tkiva poput površinskih rana koje mogu dovesti do sepse.
Dr Lazari je osmislila njihovo umnožavanje kako bi postotak uspješnosti liječenja bio još bolji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.