Osječanin I. Š. svaki je dan kasnio na posao bar tri minute.
„Ne mogu se sjetiti da sam ikada stigao na posao na vrijeme. Da stvar bude apsurdnija, stanovao sam tačno prekoputa kompanije u kojoj sam radio, mislim da od vrata do vrata nije bilo više od 50 metara“, priznao je kroz smijeh za Glas Slavonije .
Kaže, znao je sve prirediti dan ranije kako bi si stvorio preduuslove da ujutro samo obavi higijenu i obuče se, ipak nije uspijevao.
„Bitće da sam ipak samo bio komotan. Naime, kad sam prešao raditi u drugu kompaniju, gdje su insistirali na tačnosti, više nisam kasnio. Međutim, na svojem sam prijašnjem poslu, priznajem, bio mnogo komotniji, vjerojatno zato što nikada nisam snosio ozbiljne sankcije zbog kašnjenja. Šef bi se eventualno izvikao na mene, ili mi je dao neki dodatni poslić, ali nikada mi nije skinuo s plate, niti je ikada spomenuo otkaz. Zapravo jeste, ali u šali“. ispričao nam je I. Š.
Vjerovatno svako od nas u svojoj radnoj okolini poznaje osobu koja hronično kasni.
Prema istraživanju portala „Moj posao“, provedenom na više od 300 ispitanika, njih deset posto kasni na posao svakoga dana, a 39 posto samo u vanrednim situacijama.
Muškarci u nešto većoj mjeri kasne na posao nego žene. Njih 31% na posao kasni svaki ili skoro svaki dan, dok toliko često kasni 21% žena. Šest odsto njih kasni i više od pola sata, a svojih 15 minuta ‘ukrade’ 48 posto ispitanika.
Najčešći razlog za kašnjenje je teško buđenje (34 posto ispitanika), saobraćaj je krivac za 31 posto ispitanika, a 21 posto njih izvlači se na djecu.
Polovina ispitanika tvrdi kako je uvijek iskrena i kaže pravi razlog kašnjenja, dok velikih 43 posto priznaje da ponekad laže.
Sedam odsto ispitanika priznaje kako uvijek slažu zašto kasne.
Osječki psiholog Mirjana Mozer kaže kako su kašnjenja – namjerna.- Svakodnevno kašnjenje prati visok nivo stresa, jer onaj ko kasni zna da to nije dobro i da će zbog kašnjenja imati neugodnosti.
Takođe, osoba prolazi kroz visok intenzitet negativnih emocija i kad se zbroje negativne strane kašnjenja, najbolje je preventivno se organizovati kako bismo stigli na vrijeme, ali i izbjegli negativnosti koje slijede.
Takođe, tu je i prigovor poslodavca pa možemo zaključiti da dobra organizacija vremena nije viša matematika, i da se svako može organizirati samo kad to želi i hoće, upozorava Mozer.
Dodaje kako nije rijetkost da na posao, ili negdje drugdje, kasne uvijek iste osobe, ali uz razne izgovore, od onoga da im je stao sat pa do gužve u saobraćaju, ili iznenadnih zdravstvenih poteškoća, problema s djecom, kvarova u kući…
Kašnjenje nije lijepa osobina i na neki način znači i nepoštivanje drugih osoba, odnosno kruga suradnika.
„Kašnjenje se gotovo uvijek može spriječiti, samo treba organizirati vrijeme tako da sve stignemo. Međutim, nekome je draže kasniti, i pritom ne samo da šteti sebi, nego i svojoj radnoj okolini“, zaključuje Mozer za Glas Slavonije .
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.