SAN ANTONIO - Travnate ravnice Teksasa, stanište bjelorepog jelena i zvečarki, mogle bi uskoro da dobiju novog žitelja - afričkog nosoroga.
Ideja o preseljenju nosoroga u Teksas potakla je od američkog konzervacioniste Čarlija Sila, koji zajedno sa nekoliko organizacija za zaštitu divljih životinja ima plan da dovede u Teksas na stotine mladunaca nosoroga.
Ako sve bude teklo po planu, nosorozi bi bili smješteni na velikim farmama na jugu i jugozapadu Teksasa.
Životinje bi bile čipovane i dobro čuvane; većina farmi je opremljena helikopterima, a njihov DNK bi bio pohranjen u posebnoj banci podataka.
Nosorozi koji bi odrasli na pašnjacima države "usamljene zvijezde" mogli bi kasnije, kada se za to steknu uslovi, da budu vraćeni u svoja afrička staništa.
"Naša želja je da sačuvamo i spasemo ovu vrstu od potpunog nestanka", ističu pobornici preseljenja, a Sil kaže da je cilj tog ambicioznog projekta zaštita nosoroga od lovokrađe. Navodi da su teksaške ravnice pogodne za njihovo preseljenje jer imaju sličnu klimu i geografski položaj kao i južnoafričke savane.
Naravno, sve to pod uslovom da se afričke vlade saglase s tim i da Teksašani budu u stanju da finansiraju transport životinja.
Prema podacima ministarstva za ekologiju Južne Afrike, u kojoj živi gotovo cjelokupna populacija afričkih nosoroga, ilegalni lov na nosoroge dostigao je prošle godine novi rekord sa 1.215 ubijenih jedinki. Nosorozi su na meti međunarodnih bandi kriminalaca koje trguju njihovim rogovima, posebno u azijskim zemljama u kojima se oni koriste u tradicionalnoj medicini.
Ukoliko se Silov plan ostvari, to bi bio dosad najveći "egzodus" nosoroga iz Afrike.
Južnoafričko ministarstvo za ekologiju navodi da tek treba da dobije zvanični zahtjev, ističući da će organizatori preseljenja morati da ispune stroge kriterijume predviđene međunarodnim poveljama o zaštiti ugroženih vrsta.
U Južnoj Africi živi oko 20.000 nosoroga. Prema teksaškom planu, nazvanom "Projekat 1.000", u Teksas bi trebalo da bude prebačen tek mali dio njih.
U Africi postoje dvije vrste nosoroga: bijelih, kojih ima oko 20.000, i crnih, čiji broj ne prelazi 5.000.
"Biće potrebno prikupiti obimnu dokumentaciju, a životinje će morati da budu u karantinu", kazao je Sil, dodajući da će većina preseljenih nosoroga biti mladunci čije su majke ubijene.
Organizatori će u realizaciji projekta morati da se suoče sa nizom krupnih izazova. Nosorozi će mahom biti bebe koje treba hraniti flašicom. Njihov transport će se najprije obavljati kamionom, a zatim avionom.
Poznato je da su nosorozi veoma "nezgodni" putnici. Njihovo zdravlje moglo bi da bude ugroženo dugim putovanjem, a avionom se mogu prevesti tek par njih istovremeno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.