Čovjek ne mora da se bavi istraživanjem svemira kao bi pronašao inteligenciju neljudskog porijekla u svemiru – dovoljno je da ‘baci pogled’ na planetu Zemlju. Poređenje ljudske i životinjske inteligencije može da bude veoma teško jer inteligencija postoji u različitim oblicima.
Na primjer, vjeverica može da se sjeti mjesta na kojem je zakopala stotine lješnika prije šest mjeseci, dok izuzetno teško pamti ljudska lica.
Pas prepoznaje vlasnika po mirisu, ali teško da može da pošalje imejl.
Pitanje je - na osnovu kojih osobina se inteligencija životinja poredi sa inteligencijom ljudi?
Naučnici se prilikom pravljenja poređenja najčešće fokusiraju na nekoliko glavnih sposobnosti koje su ljudi razvili kroz istoriju – pravljenje alatki, korišćenje simbola, empatiju i vještinu rješavanja problema.
Na osnovu ljudskih standarda za mjerenje inteligencije, koje su životinje najpametnije?
Orangutani mrze kućne poslove
Svijest ovih majmuna nalazi se na nivou četvorogodišnje djece. U divljini koriste pruće da love ribu, mjere nivo vode i dođu do teško dostupne hrane. U zatočenistvu umiju odlično da oponašaju ljude, i do sada su naučili kako da koriste čekić, ohlade se mokrim krpama i peru odjeću.
Jedan od najpametnijih orangutana bio je Čantek, kojeg su ljudi odgajali devedesetih godina. Do svog devetog mjeseca već je umio da moli naučnike ‘da mu daju piće’, dok je do četvrte izmislio frazu “pasta za zube od paradajza”, kojom je opisivao kečap.
Čantek je čak naučio da laže – da bi izbjegao obavljanje dosadnih ‘kućnih’ poslova, ukazao je na to da mora da ode do toaleta.
Delfini se igraju hvatanja
Kada je Bili provela tri nedjelje u zatočeništvu u Australiji, naučila je da se u vodi kreće unazad na svom repu. Kada je ponovo vraćena u divljinu, ova ženka delfina naučila je ostale jedinke ovom triku, koje su počele da ga izvode iz zabave.
Delfini pomoću sunđera u ustima uznemiravaju na morskom dnu organizme kojima se hrane, i koriste školjke za sakupljanje ribe. Izgraju se ‘hvatanja’ sa kornjačama i obožavaju spuštanje niz leđa kitova.
Ženka Keli Instituta za istraživanje marinskih sisara u Misisipiju bila je naročito lukava – kada su je naučili da donese parče papira u zamenu za ribu, ona je jedan veći papir pocepala na nekoliko dijelova i odnosila ih jedan po jedan kako bi dobila više ribe.
Vrane koriste alatke za dolaženje do hrane
Stručnjaci za ponašanje životinja smatraju da su vrane, porodica kojoj pripadaju gavrani, čavke i vrane, pametne koliko i prosječna sedmogodišnja djeca ili čovjekoliki majmuni.
Najpametnije su one vrane koje žive u arhipelagu Nova Kaledonija u Tihom okeanu. Laboratorijski eskperimenti pokazali su da umiju da povise nivo vode u cijevi bacanjem kamenčica u vodu kako bi sakupile komadiće hrane koja pluta na vodi. Istu stvar nisu činile sa sunđerima.
Najpametnija vrana na svijetu je Beti, koja živi na Oksfordu. Kada su joj naučnici dali plastičnu providnu cijev sa hranom na dnu, savila je obližnju žicu u formu udice i njome upecala hranu.
Njen partner Ejbel nikad se nije pomučio da napravi udicu – strpljvo bi čekao da Beti obavi sav posao, a onda bi joj na silu oteo hranu.
U Japanu vrane bacaju orašate plodove na ulicu i čekaju da automobili smrve njihovu ljusku. Zatim se vraćaju na ulicu i vade sadržaj koji se nalazi unutra.
Zašto su šimpanze šampioni
Šimpanze i njihovi rođaci bonobo majmuni brinu o bolesnim jedinkama u grupi, oplakuju svoje mrtve i udružuju se u grupe kako bi bili uspješniji u lovu.
Koriste štapove kao alatke pomoću kojih vade bube iz pukotina kako bi ih pojeli, i kamenje poput krckalica za orašaste plodove.
Jedan od najpametnijih majmuna iz ove grupe je Kanzi, bonobo iz Ajove. Zna više od 200 riječi, a jednom prilikom pokazao je na simbole za maršmelou i vatru. Kada mu je osoblje donijelo šibice i drva, zapalio je vatru i počeo da peče poslastice.
Šimpanze takođe imaju briljantno pamćenje. Ovog mjeseca prikazan je dokumentarac o Sving i Doli, šimpanzama koje su ponovo ujedinjene sa ženom koja ih je spasla sedamdesetih godina. Uprkos tome što su je poslednji put videli prije 18 godina, vidno su se obradovali i počeli da je grle.
Slonovi su lukavi
Slonovi imaju najveći mozak od svih sisara. Podjednako su uspješni kao šimpanze u prepoznavanju sebe u oglčedalu, rješavanju problema i korišćenju alatki. U divljini koriste grane za češanje i lišće da otjeraju muve.
Njihova empatija je zadivljujuća. Uznemiriće se ukoliko vide da član njihove grupe proteže surlu ka žici sa strujom, štitiće mrtve mladunce danima, dok će cijela grupa usporiti ukoliko vidi kosture slonova i provesti neko vrijeme mazeći surlama kosti.
Azijskim slonovima koji rade, uveče se vezuju drvena zvona kako se noću ne bi ušunjali u farme. Međutim, pojedini slonovi oktrili su da zvona ne zvone ukoliko ih ispune blatom, zbog čega mogu mirno da uživaju u bananama.
Oštrouman kao papagaj
Papagaji nisu samo odlični imitatori, oni takođe imaju izvanrednu osobinu rješavanja problema.
Jedan od najpoznatijih papagaja bio je Aleks, koji je umio da izgovori više od 100 riječi, identifikuje 50 različitih objekata, broji glasno do 6, razlikuje 7 boja i 5 oblika i razume značenje riječi ‘veći, manji’, kao i ‘isti, različiti’.
Njegove posljednje riječi, prije nego što je uginuo 2007. u 32. godini, bile su upućene psihološkinji Ireni Peperberg, a glasile su: “Budi dobra, vidimo se sutra. Volim te”.
Gorile vole ogledala
Gorile su možda manje znatiželjne i entuzijastične od šimpanzi, ali svakako u životinjskom carstvu mogu da se pohvale visokom inteligencijom i sposobnošću učenja znakovnog jezika.
Koko, najpoznatija gorila na svijetu, do sada je savladala više od 1,000 riječi i znakova u rečenicama, umije da priča šale i izume nove riječi, poput ‘narukvice za prst’, čime označava prsten.
Neka istraživanja su pokazala da gorile umiju da prepoznaju svoj odraz u ogledalu – test koji ukazuje na to da li su životinje svjesne postojanja sebe u svijetu.
Svinje obožavaju slagalice
Svinje su definitivno najveći mislioci farme – daleko su oštroumnije od konja, krava i pilića.
Imaju odlično dugoročno pamćenje i sa lakoćom se snalaze u lavirintima. Naučnicima je čak pošlo za rukom da ih nauče korišćenju džojstika kako bi pomjerale kursor na kompjuterskom ekranu, a pokazale su i sposobnost učenja raznih trikova, od otvaranja vrata na kavezu do skakanja kroz obruč.
Svinje su i vrlo lukave. Ako jedna vjeruje da je druga svinja pošla na ručak, pratiće je u nadi da će dobiti dio porcije. S druge strane, ako svinja misli da je praćena, namjerno će odvesti protivnika u drugom smjeru, kako bi ga se otresla.
Ranije ove godine, njemačko prase Moric proslavilo se videom na kojem je prikazano kako slaže dječiju slagalicu.
Hobotnica Hudini
Hobotnice su toliko pametne da njihovo držanje u akvarijumu može da bude veliki problem. U aprilu prošle godine, radnici Nacionalnog akvarijuma na novom Zelandu otkrili su da se hobotnica Inki tokom noći išunjala kroz mali procjep u akvarijumu i prešla preko poda do 50 metara duge cijevi koja je vodila u okean.
Hobotnice sa lakoćom prolaze kroz podvodne lavirinte i odvrću ambalažu pravljenu tako da djeca ne mogu da je otvore.
One takođe obožavaju da se igraju. Osoblje Akvarijuma u Sijetlu smjestilo je u prazan akvarijum hobotnicu sa flašom koja je plovila na vodi. Nakon nekoliko minuta otkrila je da se flaša odbija o zid i vraća nazad ukoliko je poprska mlazom vode. Životinja je ovaj postupak ponovila 20 puta – baš kao što bi dijete bacalo loptu na zid i dočekalo je nazad kad odskoči.
Čovjekov najbolji prijatelj
Psi su izuzetno dobri u razumijevanju namjera svojih vlasnika. Sa lakoćom čitaju izraze ljudskih lica i pratiće pogled vlasnika ukoliko gleda u nešto.
Najpametnijim psom na svijetu smatra se Čejser, ženka border kolija iz Južne Karoline, koja razumije na desetine glagola poput ‘uzmi’ i ‘stavi šapu’, razlikuje po imenu 800 plišanih životinja, 116 lopti i više od 100 plastičnih igračaka.
Čak i prosječan pas razume više od 160 reči, ne računajući njegovo ime – isto onoliko koliko i dvogodišnje dijete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.