BANJALUKA - Posljednjeg utorka u februaru u više od 70 zemalja obilježava se Svjetski dan sterilizacije i kastracije pasa i mačaka, koji je ustanovljen 1995. godine, i već 29 godina razna udruženja za zaštitu ovih životinja ističu prednosti ovog jednostavnog operativnog zahvata.
Statistički podaci govore da u periodu od šest godina jedna ženka psa i njeno potomstvo mogu donijeti na svijet 67.000 kučića, dok jedna mačka i njeno potomstvo u periodu od sedam godina mogu imati više od 400.000 mačića.
"Kad govorimo o uličnim psima i mačkama, od tog broja možemo oduzeti pola jer dosta tih štenaca i mačića, nažalost, ne preživi, ali mi tada dolazimo do ove situacije i mnoštva napuštenih životinja na ulicama, ne samo u Banjaluci, već širom BiH", rekao je za "Nezavisne novine" Goran Milojević, predsjednik Udruženja za zaštitu životinja "Kerber".
Ističe da ovo udruženje već godinama smatra da kastracija i sterilizacija pasa i mačaka treba da budu obavezne, kao i da se nadaju da će to biti regulisano na nivou grada Banjaluka.
"Nadamo se da će tu odluku Skupština grada nekada i donijeti, ali i odrediti ko smije imati u vlasništvu nesterilisanog i nekastriranog psa ili mačku. To su kinolozi koji idu na izložbe uzgajivača, ali i to treba da bude pod posebnim uslovima. Mi se borimo, a nadamo se da ćemo nekada i doživjeti da kastracija i sterilizacija budu obavezne ako želite da imate psa ili mačku kao kućnog ljubimca", rekao je Milojević.
Podsjeća da Organizacija "Dog Trust" u Bosni i Hercegovini već godinama ima ugovor sa nekoliko banjalučkih veterinarskih ambulanti, kao i da proces sterilizacije nikada nije bio jednostavniji.
"Ljudi nisu svjesni da su kastracija i sterilizacija nešto najbolje što možete učiniti za svog ljubimca. Produžavate mu životni vijek, suzbijate mnoge bolesti, kao i agresiju i lutanje. Ja zaista svima preporučujem sterilizaciju i kastraciju, nebitno da li imaju psa ili mačku", kaže Milojević.
Prema njegovim riječima, svijest građana o dobrobiti kastracije i sterilizacije za životinje i dalje je na jako niskom nivou.
I Anđela Španović, predsjednica Udruženja "WagWag", ističe u razgovoru za "Nezavisne novine" da treba probuditi svijest kod sugrađana o značaju tih zahvata za pse i mačke.
"Životinja koja je sterilisana i nije nikada imala leglo nema ni osjećaj za njega. Ako životinju sterilišete i nema leglo neki ljudi smatraju da je to okrutno. Međutim, isto tako se može reći da je okrutno i vjerovatno okrutnije majku odvojiti od njenih beba, kada već shvati i ima taj instinkt. Životinja definitivno ništa neće izgubiti ako nema nijedno leglo, a sterilizacijom i kastracijom dobija duži život, sprečavaju se određene vrste bolesti koje su dosta česte, pogotovo kod ženki obje vrste. Da ne pominjem da se svakom sterilizacijom, svakim smanjenjem rođenog legla omogućava onima koji su već na ulici da budu udomljeni i pronađu svoj dom", kaže Španovićeva.
Prema njenim riječima, poruke "Kastriraj, ne filozofiraj" i "Psi i mačke ne znaju brojati, ali znaju se množiti" su i te kako istinite.
"Ne možemo gledati na životinje, koliko god su pametne i mogu biti kao član porodice, da poimaju potomstvo na način na koji to ljudi shvataju. I samim tim mi životinjama psihički ne uskraćujemo ništa sterilizacijom, a toga se mnogi u našim krajevima iz nekog razloga dosta plaše", kaže ona.
Dodaje da je Udruženje "WagWag" pomoglo do sada sterilizaciju više od 200 mačaka u Banjaluci.
"Ako se bilo ko pita u kom trenutku je najbolje sterilisati ili kastrirati životinju, taj trenutak je odmah ako je životinja dovoljno stara", zaključila je Španovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.