Iako je bilo mnogo pokušaja širom svijeta da se na bicikl ugradi motor, prvi koji su bili uspješni u tome su Njemci. Ali do tog momenta trebalo je izmisliti mnogo toga
Ovoga puta preskočićemo izum točka, ali ne možemo preskočiti prvi bicikl. Vjerovali ili ne, prvo “nešto” što bi smo mogli nazvati pradedom bicikla, nastalo je još u 15. vijeku. To “nešto” imalo je dva drvena točka, drveni ram, pedale i kožni kaiš umjesto lanca.
Istorijski podaci se ne slažu oko izumitelja, da li je to bio učenik Leonarda Da Vinčija ili sam Mikelanđelo Buonaroti.
Sljedeće ime koje moramo spomenuti je Baron van Drais, koji je izumeo volan i time znatno olakšao rad na biciklima, a pri tome spriječio i mnoge tjelesne povrede.
Velosiped je nastao 1865. godine
Prvim biciklom mogao bi se nazvati velosiped iz 1865. godine, drveni dvotočkaš sa pedalama direktno postavljenim na prednjem točku, koji je čak imao i kočnice. Vožnja ovog bicikla prilično se omasovila kako na Starom tako i na Novom kontinentu pa su otvarane i škole za obuku.
Da bi povećali brzinu, konstruisan je dvotočkaš ogromnog prednjeg točka koji je i prvi ponio ime bicikl.
Jasno je da visoko sjedenje na velikom točku daleko od zemlje nije bilo ni malo bezbjedno tako da se brzo odustalo od ovog modela. Veliki točak stavljen je pozadi, dodat mu je još jedan iste veličine, napred jedan mali i eto prvog tricikla koji je imao i lanac.
Izum irskog veterinara dr. Danlopa spasio je svijet truckanja, a bicikli su dobili prve pneumatike. Sada su svi neophodni izumi tu, pola vijeka ranije dobili smo parnu mašinu, godina je 1869, mjesto radnje Njemačka a inženjeri su Mišo i Pero. Otprilike u isto vrijeme, nešto dalje, preko “bare” putem je projezdio “roper stim velosiped”.
Velosipede je pokretala i parna mašina
Ipak prvi motocikl, djelo je dvoje, sada nadaleko poznatih inženjera Dajmlera i Majbaha, čuda koje je daleke 1885. jurilo “čitavih 15 na sat”. Motor je bio sa unutrašnjim sagorjvanjem i imao je snagu od čitavih pola “konja”. U to vrijeme pojavili su se i prvi zakoni o saobraćaju.
Samo deset godina kasnije motocikli ulaze u serijsku proizvodnju. Hilderbrand i Volfmuler proizvode prvi serijski model “petrolet”, koji je bio četvorotaktni, vodeno hlađeni motocikl sa 2,5 KS a mogao je postići tridesetak km/h.
U ovoj garaži počela je proizvodnja Harli Dejvidsona
Prvi motocikl koji ulazi u serijsku proizvodnju na području SAD-a je “orijent aster”, napravljen u fabrici Mec u državi Masačusets 1898. Prvih godina 20. vijeka počinju da se proizvode mnogi proizvođači motora koji i danas postoje na tržištu – Indian, Harli Dejvidson, belgijski FN, Suzuki, nemački NSU i mnogi drugi.
U prvom svjetskom ratu uveliko su postojale motorne jedinice, a između dva rata organizovanje putovanja motorom nije bilo ništa neobično.
Sadašnji motori su brži, udobniji, bezbjedniji, ali uživanje u vožnji motocikla, vjetar u kosi i osjećaj strasti za volanom, nastao je mnogo, mnogo prije nas.
Od izuma bicikla do motocikla prošlo je dosta vremena
Krajem 18. i početkom 19. vijeka donošeni su i prvi zakoni o bezbjednosti u saobraćaju. U današnje vrijeme oni su u najmanju ruku smješni. Na primjer, u Francuskoj je važilo da vozilo koje se kretelo na vlastiti pogon u naselju nije smjelo da pređe brzinu od 3, a van naselja 6 kilometara na sat.
Ukoliko je takvo vozilo bilo brže od konja u kasu, vozač je odmah morao biti uhapšen. U Engleskoj su neki zakoni do skora bili na snazi, pa su Londonski taksisti u gepeku morali da nose svežanj sjena da bi nahranili svog konja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.