Analize

Novi carinski rat: Kečapom na automobile?

Novi carinski rat: Kečapom na automobile?
Foto: Tanjug/AP | Novi carinski rat: Kečapom na automobile?

VAŠINGTON - Donald Tramp prijeti drakonskim carinama na evropske automobile čime posebno cilja Njemačku.

Ugrožene su stotine hiljada radnih mjesta sa obje strane okeana. EU sprema odgovor: carine na američke proizvode, recimo kečap.

Čuveni logo kompanije Bayerische Motorenwerke podsjeća na propeler – jer firma je prije više od sto godina prvo pravila avionske motore – u plavo-bijelim bojama Bavarske. To je ponos ove njemačke pokrajine. Međutim najveći pogon firme koja je osvojila drumove širom svijeta pod akronimom BMW ne nalazi se u Bavarskoj već u Južnoj Karolini – jednoj od manje srećnih država SAD gdje je Donald Tramp pričom o obnovi ekonomije i otvaranju radnih mjesta ubjedljivo porazio Hilari Klinton.

"Ovi automobili se prave u Sjedinjenim Američkim Državama“, potcrtala je i kancelarka Angela Merkel na nedavnoj konferenciji o bezbjednosti u Minhenu. Najveća fabrika BMW "nije u Bavarskoj nego u Južnoj Karolini“, dodala je, ako nekome slučajno nije jasno. Nije u pitanju samo BMW već i Mercedes, Folksvagen, Porše… njemački automobilski giganti u SAD direktno zapošljavaju 118.000 radnika.

Međutim američki predsjednik Tramp je izgleda namjerio da optereti njemačke automobile kaznenim carinama. Po njegovom nalogu je američko Ministarstvo trgovine izradilo izvještaj koji je dostavljen Bijeloj kući. Tema: Da li uvoz stranih automobila i dijelova ugrožava "nacionalnu bezbjednost“ Amerike? Premda sadržaj analize nije poznat javnosti, malo ko sumnja da je ishod baš onakav kako je Tramp i poručio – naravno da uvoz ugrožava Ameriku!

Trampa žulja minus u trgovini sa Nijemcima

Dokument Ministarstva je ionako samo oruđe koje Trampu treba u hroničnim prijetnjama Nijemcima. "Volim carine, ali volim i da o njima pregovaram“, rekao je on. Kako piše Špigel, "pregovaranje“ u Trampovom vokabularu otprilike znači: uradićete kako ja kažem ili ću ja uraditi kako ja hoću. To se pokazalo najjasnije proglašenjem vanrednog stanja kako bi Tramp mogao da prelije milijarde u gradnju graničnog zida ka Meksiku.

Svakog trenutka bi Tramp mogao da u velikom stilu pokrene carinski rat koji će posebno pogoditi Evropsku uniju, a najviše Njemačku gdje su automobili maltene nacionalno dobro. Svježe brojke pokazuju da je ta branša prošle godine izvezla automobila za 230 milijardi evra i to prije svega zahvaljujući pojačanoj tražnji u Sjedinjenim Državama – tamo se kupuje bezmalo svaki deseti auto izvezen iz Njemačke (27,2 milijarde). U obrnutom smjeru se uvoze automobili za tek 5,2 milijardi godišnje.

Iza masnog suficita u trgovini sa Amerikom – samo na polju automobila su to 22 milijarde evra godišnje – pomalja se i njemački ponos vozilima Made in Germany. "Ponosni smo na naše automobile. I imamo pravo da budemo [ponosni]“, rekla je Merkel. Takve poruke nailaze na odobravanje kod kuće, u zemlji koja je svjetski izvozni šampion.

Ali činjenica da Amerikanci više kupuju njemačku robu nego što Nijemci kupuju američku žulja Trampa još iz doba predsjedničke kampanje. Sličan je odnos demonstrirao prema još tri zemlje sa kojima SAD imaju debeli trgovinski deficit – Kini, Japanu i Meksiku. U slučaju Njemačke se Tramp donekle oslanja na kritike koje godinama na račun Nijemaca upućuju MMF i ostale zemlje EU – u ime budžetske discipline zvanični Berlin koči javnu i privatnu potrošnju. Tramp je dakle ubijeđen da Nijemci treba više da kupuju američko kako znaju i umiju.

Visok ulog – radna mjesta

Vjeruje se da bi Tramp išao na carine od 20 do 25 odsto za uvozne automobile i dijelove. "Centar za automoto istraživanja“ (CAR) sa sjedištem u Mičigenu procjenjuje da se svaki automobil proizveden u Americi sastoji od barem 40 do 50 odsto uvoznih komponenti. CAR računa da bi kaznene carine poskupjele automobil na američkom tržištu za 2.750 dolara u prosjeku, da bi se godišnje prodavalo 1,3 miliona vozila manje te da se rizikuje gubitak 366.900 radnih mjesta u SAD.

Crna predskazanja izgleda ne mogu da uplaše Trampa koliko su uplašila Berlin – u Njemačkoj oko 800.000 ljudi radi u autoindustriji, a još milion radnih mjesta je indirektno vezano za branšu. Zato su u decembru šefovi tri američka diva, Folksvagena, Dajmlera i BMW-a, otišli na svojevrsno poklonjenje Trampu u pokušaju da ga odvrate od carina. Djelovalo je da im je za kratko uspjelo, no sada se američki predsjednik vratio svom naumu.

Trezveniji sa ove strane Atlantika i dalje misle da je u pitanju veliki blef, da Tramp carinama prijeti samo kako bi primorao Evropsku uniju na sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD. Američki informativni portal Axios citira jednog insajdera iz Bijele kuće koji tvrdi da Tramp namerno drži analizu Ministarstva trgovine u tajnosti "kako bi imao skriveni adut kojim prijeti“.

EU spremila odgovor?

Odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ima usmeni dogovor sa Trampom da se obe strane uzdrže od jednostranih carina dok traju pregovori. Ali šef Bijele kuće nema strpljenja. Šuška se da Francuska nema namjeru da pristane na američke zahtjeve o liberalizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda jer se plaši protesta farmera pred evropske izbore u maju.

Brisel ipak ne čeka skrštenih ruku. Kada je Trampova administracija uvela carine na evropski čelik i aluminijum, odgovoreno je evropskim carinama na viski i motore poput onih Harlija Dejvidsona. Sada Evropska komisija ne želi da otkriva karte, ali Fajnenšel tajms doznaje da će prvi na crnu listu dospjeti američki kečap, suvo grožđe, flasteri, koferi i zamrznuta riba.

Naspram carina na automobile, nameti na kečap ne djeluju posebno impresivno. Ipak, u EU su ubijeđeni da bockanje tu i tamo može dati dobre rezultate kada razni američki privrednici počnu da vrše pritisak na Bijelu kuću da obustavi carinske ratove. Kina i Kanada, koje su takođe u trgovinskoj zađevici sa Trampom, isto primenjuju taktiku viših carina za šarene palete proizvoda. Kanada je recimo oglobila američki kečap i toalet-papir.

Američko Ministarstvo trgovine bi do nedjelje (24. februar) trebalo da saopšti da li su uvozni automobili "pretnja po nacionalnu bezbjednost“. Ako jesu, onda Tramp ima 90 dana da uvede drakonske carine ili pak nastavi sa igrom prijetnji dok od Evropske unije ne dobije ono što hoće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije