PEKING - Kineski ekonomski rast pao je na 6,8 odsto u posljednjem kvartalu 2008. godine, što je napredak ekonomije za cijelu tu godinu svelo na devet procenata - najniži nivo rasta u posljednjih sedam godina.
Kako je juče objavljeno u Pekingu usporavanje privrede, pod punim udarom svjetske ekonomske krize, okončalo je petogodišnji period dvocifrenih stopa ekonomske ekspanzije koja je pretvorila Kinu u treću najveću privrednu silu svijeta, poslije SAD i Japana.
"Međunarodna ekonomska kriza se zaoštrava i širi nastavljajući da negativno utiče na kinesku ekonomiju", kaže Ma Điantang, šef Nacionalnog biroa za statistiku.
Koliko je kineska privreda usporila najjasnije je iz podatka da je treća svjetska ekonomija u 2007. godina porasla za 69 odsto. Da je breme globalne ekonomske krize za kinesku izvozno orijentisanu privredu preteško govori podatak da je izvoz u novembru prošle godine oslabio 2,2 odsto - prvi put u posljednjih sedam godina, te dodatnih 2,8 odsto u decembru.
"Kineska privreda je u četvrtom tromjesečju 2008. godine naglo prešla u stagnaciju", kaže Lu Zengvei, ekonomista kineske Industrial Bank u Šangaju.
Ekonomisti strahuju da pad privredne aktivnosti u Kini s posljednjim kvartalom prošle godine nije završen.
"To je iznenađujuće strmo usporavanje privrede Kine. Još nismo iskusili sve njegove posljedice", rekao je Pol Kejvi, ekonomista u kompaniji "Macquarie Securities" u Hong Kongu.
Mnogi ekonomisti, posebno oni u zapadnim bankama, vjeruju da kineski rast ove godine neće biti veći od pet do šest procenata, što bi bio najslabiji učinak od 1990. godine. Smatra se da je rast od osam procenata minimum koji je neophodan Kini da bi mogla da zaposli priliv nove radne snage. Peking ne krije zabrinutost da rast nezaposlenosti prijeti društvenoj stabilnosti i legitimnosti vladajuće Komunističke partije. Smatra se da je oko deset miliona radnika migranata već izgubilo posao u izvoznim industrijama teško pogođenim krahom potražnje za kineskim proizvodima u SAD i Evropi. Zbog toga i statistički biro naglašava potrebu stabilnog i brzog ekonomskog rasta da bi se održala skladna i stabilna društvena klima.
Na dokaze o strmoglavom padu privredne aktivnosti nadovezao se i izvještaj o padu indeksa potrošačkih cijena, glavnog pokazatelja inflacije, na 1,2 odsto u decembru prošle godine. Nakon što je u prošlu godinu zakoračila u strahu od rasta cijena, jer je inflacija u februaru dostigla najviši nivo u gotovo 12 godina od 8,7 odsto, Kina je godinu zaključila strahujući od deflacije.
Uoči objavljivanja izvještaja kineski premijer Ven Điabao upozorio je da bi 2009. mogla biti najteža godina za kineski privredni razvoj u ovom vijeku.
Domino efekat
Uz pad domaćih privrednih aktivnosti u Kini je i sve manja potražnja za dijelovima i materijalima, koja negativno utiče na cijelu Aziju i Pacifik i vodi Tajvan, Južnu Koreju i Australiju sve bliže recesiji. Takav razvoj situacije dodatno pogoršava i pad japanske privrede, koja je takođe zapala u recesiju.
Predsjednik kineske vlade Ven Điabao rekao je da Vlada mora sprovesti hitne mjere da bi u ovom kvartalu preokrenula ekonomsko usporavanje i očuvala socijalnu stabilnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.