Nedavnom odlukom Sud Bosne i Hercegovine na nezakonit način oduzima teritoriju Republike Srpske u korist Bosne i Hercegovine.
Ovo je pravni apsurd koji se može desiti samo u Bosni i Hercegovini. Teritorija Republike Srpske utvrđena je Dejtonskim sporazumom i "omeđena" dijelom međudržavnom granicom, a dijelom međuentitetskom linijom. Na toj teritoriji Republika Srpska ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Izuzetak od ovog pravila su diplomatsko-konzularna predstavništva, čija teritorija po međunarodnom pravu pripada državi čije je to diplomatsko-konzularno predstavništvo. Na ostalom dijelu teritorije Republike Srpske, organi Republike Srpske imaju punu jurisdikciju. Niko nema pravo, a posebno Sud Bosne i Hercegovine, da na nezakonit način "otima" teritoriju Republike Srpske u korist Bosne i Hercegovine. U prilog gore navedenoj tvrdnji je i Aneks A na Sporazum o sukcesiji, kojim je regulisano da imovina bivše SFRJ pripada onom subjektu, na čijoj teritoriji se ta imovina nalazi, u konkretnom slučaju to je Republika Srpska. Izuzetak od ovog pravila je Aneks G na navedeni sporazum, koji garantuje privatno vlasništvo imaocu tog prava, bez obzira na njegovo mjesto boravišta.
Visoki predstavnik je nametnutim zakonima još 2005. godine zabranio svim organima na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta da raspolažu imovinom koja se nalazi pod zabranom raspolaganja. Jedino Komisija za državnu imovinu, opet po odredbama nametnutog zakona, imala je pravo da skine teret zabrane, na zahtjev zainteresovanog lica. Pod zabranom je svakako i imovina potrebna Vojsci Bosne i Hercegovine. Ova imovina je privilegovana iz razloga što o tzv. perspektivnoj imovini odlučuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Istina, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je utvrdilo perspektivnu vojnu imovinu, ali akt Predsjedništva Bosne i Hercegovine je politički akt i nije pravni osnov za uknjižbu bilo kojeg stvarnog prava u odgovarajuće javne knjige.
Odgovorno tvrdim da je jedino Vlada Republike Srpske ovlaštena da, na bazi kriterija utvrđenih zakonom, može odlučivati koju imovinu i u kojem svojinskom obliku prenosi zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine. Ovo se svakako odnosi i na perspektivnu vojnu imovnu i sve dok Vlada Republike Srpske ne prihvati Sporazum, ta imovina ne može biti predmet uknjižbe bilo kojeg drugog organa. Imajući u vidu sve navedeno, Sud Bosne i Hercegovine nije apsolutno nadležan da odlučuje o ovom pitanju. Kao pravni osnov za raspodjelu imovine između entiteta i Bosne i Hercegovine je isključivo sporazum kojeg treba da potpišu vlade oba entiteta i Savjet ministara.
Neshvatljivo je da Sud Bosne i Hercegovine "nije uočio" da se u konkretnom slučaju radi dijelom i o šumskom i poljoprivrednom zemljištu, između kojeg još nije povučena granična linija, kao i o građevinskom zemljištu, kojim raspolaže opština Han Pijesak.
Sud je "zaboravio" da se u konkretnom slučaju radi o stečenim pravima trećih lica, koja su zagarantovana Ustavom Republike Srpske. Ova prava su treća lica stekla čak i prije nego što je formirana Vojska Bosne i Hercegovine.
Posebno nas iznenađuje stav OHR-a, koji podržava odluku Suda Bosne i Hercegovine, koji upravo osporenom odlukom krši nametnuti zakon visokog predstavnika. Dakle, kad mu treba, OHR krši i svoj sopstveni zakon, jer da je takva odluka donesena u Republici Srpskoj, kojoj je takođe nametnut isti zakon o zabrani, OHR bi potpuno suprotno reagovao.
Postavlja se još jedno vrlo važno pitanje: Zašto je OHR dozvolio da sva imovina koja je pod zabranom raspolaganja u oba entiteta, u Brčko distriktu ta ista imovina bude dodijeljena u vlasništvo Brčko distrikta. Ovakav zakon u Brčko distriku je donesen pod supervizijom visokog predstavnika. Vojna kasarna u Brčko distriktu i vojna kasarna u Republici Srpskoj nemaju isti status. Postavlja se pitanje zašto postoje različiti aršini u istoj državi.
Ako se prihvate pravni argumenti koje će Republika Srpska istaći u žalbi na napadnutu odluku, prvostepena odluka, po prirodi stvari, morala bi biti preinačena i da se Sud Bosne i Hercegovine oglasi stvarno nenadležnim za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.
U ovom momentu se postavlja ozbiljno pitanje: Da li će Sud postupiti u skladu sa zakonom ili će donijeti odluku pod pritiskom?
(Autor je savjetnik ministra pravde RS)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.