Aleksandra Čvorović, književnica i bibliotekarka u Dječijoj biblioteci "Borik" u Banjaluci, najavljuje da u ovoj ustanovi od 1. marta, počinju Kreativne radionice i to po sljedećem rasporedu: "Mali radoznalci", "Vježbe čitanja", "Radionica za predškolce", "Dramsko-recitatorska radionica", "Čitajmo zajedno" i "Tinejdžerski razgovori".
Nabrojani programi namijenjeni su djeci od četiri do 15 godina starosti, a neke od njih, pored Čvorovićeve, vodiće i bibliotekarka Sanja Ivanović.
Radionice će trajati do kraja maja, dakle, puna tri mjeseca, a cijena učešća po djetetu je 15 KM mjesečno. Više o prednosti pohađanja radionica Čvorovićeva je govorila za "Nezavisne".
NN: Po čemu se razlikuju proljećne kreativne radionice od onih jesenjih?
ČVOROVIĆ: Dječija biblioteka "Borik" nastoji da ide u susret potrebama naših korisnika, radionice se u skladu sa dječijim željama mijenjaju, preoblikuju, ukidaju i uvode nove. Neke opstaju godinama i zadržavaju članove, imamo djece koja su kroz istu radionicu odrasla u biblioteci, takav je, recimo, slučaj sa dramskom radionicom, možda zato što im pruža priliku da zablistaju pred publikom.
NN: Da li su za kreativne radionice više zainteresovani predškolci ili tinejdžeri i kojem uzrastu su posebno korisne?
ČVOROVIĆ: Radionice su dobrodošle i korisne u svim uzrastima, počinjemo s radom od tri-četiri godine, što zavisi od individualnih karakteristika (spremnost za interakciju i grupni rad), a zatim nastavljamo saradnju sve do 15 godine, to jest polaska u srednju školu. Predškolci često pokazuju veliko interesovanje za kreativne aktivnosti, jer im one pružaju priliku da istraže svoju maštu i talente na zabavan način. Sa druge strane, tinejdžeri, takođe, mogu biti zainteresovani, posebno ako su radionice tematski prilagođene njihovim interesima. Imali smo primjere da neki srednjoškolci nastave da dolaze na tinejdžerske razgovore, jer nas doživljavaju kao sigurno mjesto za razgovor o ličnim problemima.
NN: Na koje knjige se posebno obraća pažnja na kreativnim radionicama?
ČVOROVIĆ: Na kreativnim radionicama pažnju posebno usmjeravamo na knjige koje su inspirativne, edukativne ili omiljene među djecom. To mogu biti bogato ilustrovane knjige sa nadahnjujućim pričama, knjige s temama koje podstiču maštu i kreativnost, kao i knjige koje podržavaju razvoj određenih vještina poput crtanja, pisanja ili glume. U zavisnosti od radionice, koristimo različitu literaturu kao, na primjer, enciklopedije o prirodnim pojavama, biljnom i životinjskom svijetu, geografske enciklopedije i atlase, dramatizaciju čuvenih dječijih romana ili priča, za tinejdžere psihološku literaturu i knjige o samopomoći…
NN: Koliko kreativne radionice pomažu u socijalizaciji djece?
ČVOROVIĆ: Kreativne radionice mogu značajno pomoći u socijalizaciji djece, jer omogućavaju interakciju sa drugom djecom u sigurnom i podržavajućem okruženju. Kroz zajedničke aktivnosti i saradnju na zadacima, djeca opušteno komuniciraju, zbližavaju se, podstičemo razvoj empatije i tolerancije prema drugima. Često se u biblioteci rađaju prijateljstva i simpatije, djeca nastavljaju da se druže i mimo biblioteke, zajedno proslavljaju rođendane i slično.
NN: Da li imate podatke o tome da su učenici koji su ranijih godina pohađali radionice izabrali neku od umjetnosti kao svoj životni poziv?
ČVOROVIĆ: Kao dječiji bibliotekar više od dvije decenije pratim mlade čitaoce, svjedok sam brojne djece koja su u knjigama pronalazila utjehu, bjekstvo od problema, zadovoljavala glad za dubljim i širim znanjem. Mnogo naših čitalaca kroz godine su postali vrsni intelektualci, istoričari, putopisci, ilustratori, umjetnici... Kreativne radionice mogu pružiti djetetu temelje za razvoj interesa za književnost, umjetnost i znanje, što može biti korisno u kasnijem životu. Takođe, ove radionice mogu podstaći samopouzdanje u izražavanju svoje autentičnosti, što može dati dobre rezultate u bilo kojoj oblasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.