BEOGRAD - U Beogradu će u posljednjem kvartalu ove godine biti održan niz manifestacija kojima će biti obilježeno 125 godina od rođenja srpskog nobelovca i velikog pisca Ive Andrića, najavljuje akademik Miro Vuksanović, predsjednik Organizacinog odbora za obilježavanje tog jubileja.
Organizatori ovih manifestacija su Srpska akademija nauka i umetnosti i Zadužbina "Ivo Andrić", uz podršku ministarstava u Vladi Srbije, a najznačajnije od ovih događaja biće svečana akademija u oktobru i naučni nacionalni skup o Andriću u decembru, prvi takav skup o Andriću kao srpskom piscu.
Vuksanović u intervjuu Srni napominje da obilježavanjem 125 godina od rođenja Andrića, SANU nema namjeru da politizuje pitanje "kome je Andrić pripadao ili čijoj kulturi danas pripada".
"Ivo Andrić je stvarao u Srbiji, u kojoj je izgradio svoju prepoznatljivu umetničku vrednost, pa je stoga akcenat proslave ovog jubileja na njegovom stvaralaštvu i doprinosu", navodi Vuksanović.
On je kao najznačajniju manifestaciju izdvojio nacionalni naučni skup koji će biti održan 13. i 14. decembra pod nazivom "Djelo Ive Andrića", u čijem središtu će biti Andrić kao srpski pisac.
To će, napominje Vuksanović, biti prvi takav skup o Andriću od 1976. godine, a na njemu će učestvovati naučnici, univerzitetski profesori iz Beograda, Podgorice, Banjaluke, Kosovske Mitrovice i sa drugih srpskih prostora u regionu.
"Taj skup nema nameru da raspravlja o poreklu Ive Andrića, jer je pokazano čiji je, s obzirom na to da je pisao na srpskom jeziku", precizira Vuksanović.
On podsjeća da je u Beogradu Andrićev muzej u njegovom stanu, da u Beogradu postoji Andrićev venac i spomenik, Zadužbina, rukopisi... Andrić je živio u Beogradu od 1919. godine, odnosno od završetka Prvog svjetskog rata, pa do smrti.
"To njegovo opredeljenje da piše ekavski srpski, da živi u Beogradu i njegovo izjašnjavanje - sve to govori da je srpski pisac", ističe Vuksanović, navodeći da je u planu da se 2019. godine obilježi sto godina prisustva Ive Andrića u Beogradu izložbom i knjigom "Andrić u Beogradu".
Komentarišući kritike iz Sarajeva i Zagreba na račun Ive Andrića, Vuksanović ocjenjuje da se svi otimaju o nekoga ko je veliki, a kada uvide da ga ne mogu dobiti, onda mu nalaze manu, da bi ga umanjili.
"Ne znam kako je u Sarajevu, ali u Zagrebu Andrić nema ni ulicu, ni trg. Oni u sebi znaju da on nije njihov, da je otišao u Beograd, u srpsku književnost. A kada treba da napadnu, onda koriste neke podatke. Niko ne spori da je rođen kao Hrvat, ali toliko ima slučajeva, kao na primer Čarls Simić, koji je naš Užičanin, ali je američki pesnik", navodi Vuksanović.
Prema njegovim riječima, planirana je i svečana akademija u Narodnom pozorištu u Beogradu koja će biti održana 13. oktobra, na isti datum kada je 1974. godine održan veliki književni matine osam vodećih pisaca bivše Јugoslavije, među kojima su bili Ivo Andrić, Branko Ćopić, Miloš Crnjanski, Meša Selimović, Aleksandar Vučo, Dušan Matić, Vasko Popa i Stevan Raičković.
"U Radio Beogradu postoje izveštaji sa tog skupa. Ideja je da se na svečanoj akademiji čuje originalni glas Ive Andrića - snimak postoji u Radio Beogradu. To je bilo poslednje Andrićevo čitanje, 13. oktobra 1974. godine", navodi on.
Vuksanović je napomenuo da je Ivo Andrić tada posljednji put čitao odlomke iz svojih knjiga, a krajem te godine primljen je u bolnicu, gdje je i umro 13. marta 1975. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.