Povodom 23. aprila, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva RS iz Istočnog Sarajeva juče je upriličio niz programa i aktivnosti, te ljubitelje pisane riječi nagradio popustom od 30 odsto na školsku lektiru i slikovnice u svih 17 knjižara u RS.
Takođe, neke biblioteke su u čast obilježavanja Dana knjige upriličile druženje sa čitaocima, poklonivši im ili omogućivši godišnje članske karte po upola nižoj cijeni. Tom prilikom delegacija Zavoda posjetila je u Foči samohranu majku Branku Govedaricu i njeno troje maloljetne djece, uručivši im prigodne poklone.
"Odlučili smo da upravo na Svjetski dan knjige obiđemo porodicu ove samohrane majke, čiji je muž tragično preminuo u saobraćajnoj nesreći, i dodijelimo im simboličnu novčanu pomoć, ali isto tako i poklone Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva kako bismo tim mališanima uljepšali dane djetinjstva", kazao je Dejan Kerleta, portparol Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS.
Takođe, na Tjentištu, u naselju Popov Most, delegacija je posjetila Područnu osnovnu školu "Veselin Masleša", kojoj je tom prilikom uručila 200 naslova knjiga za školsku biblioteku i nastavna sredstva.
"Riječ je o multinacionalnoj školi koju trenutno pohađa 19 đaka, od čega 10 bošnjačke i devet srpske nacionalnosti. Nadamo se da ćemo ovim fondom u školi, koja je pretrpjela i ratne posljedice, dati jedan značajna doprinos u obnovi fonda biblioteke i ujedno obradovati mališane", istakao je Kerleta, dodavši da je direktor Zavoda Slaviša Kovačević donio odluku da svi mališani ove škole dobiju besplatne udžbenike za narednu školsku godinu.
U Višegradu je juče održan i školski čas "Pjesme naših dječjih pisaca" u knjižari Zavoda, na kome su se recitacijama i dramskim prikazima predstavili učenici Osnovne škole "Vuk Karadžić". Svi osnovci koji su posjetili knjižaru na poklon su dobili simbolične pakete. Narodna biblioteka "Filip Višnjić" u Bijeljini juče je, povodom Svjetskog dana knjige, za svaku poklonjenu knjigu građanima dijelila besplatne godišnje članske karte.
"Svim građanima koji su odjeljenju za djecu poklonili jednu ili više knjiga, isključivo školske lektire, dodijeljene su besplatne godišnje članske karte. Takođe, člansku kartu dobili su i svi koji su odjeljenju za odrasle darovali jednu ili više knjiga stručne literature", naveli su iz ove biblioteke.
I Gradska biblioteka Cazin upriličila je druženje sa čitaocima i omogućila zainteresovanima da uplate ili obnove članarinu po upola nižoj cijeni.
"Odlučili smo da danas umjesto 10 KM članarina iznosi pet KM. Na ovaj način želimo afirmisati knjigu i čitanje i promovisati značaj pisane riječi", istakla je Edina Mehagić, rukovodilac biblioteke.
Svjetski dan knjige se obilježava 23. aprila odlukom UNESCO-a, a taj dan je izabran jer su tog datuma davne 1616. godine preminula dva "besmrtna" književnika - Španac Migel de Servantes i Englez Vilijam Šekspir. Svakog 23. aprila počinje niz proslava, od kojih se cetralne održavaju u svjetskoj prijestonici knjige. Ove godine to je Jereven, glavni grad Jermenije, koji je titulu primio od Buenos Ajresa, a predaće je Bangkoku.
ZABRANJIVANA DJELA
"Lolita", Vladimir Nabokov (1955)
Bila zabranjena zbog same tematike u kojoj sredovječni čovjek postaje opsjednut dvanaestogodišnjom djevojčicom, čijom je majkom oženjen.
"Frankenštajn", Meri Šeli (1818)
Zabranjena u Južnoj Africi 1955. jer je, prema riječima kritičara, sadržala nepristojan materijal i skrnavljenje i nepoštivanje pokojnih ljudi.
"Moja borba", Adolf Hitler (1925)
U Austriji je ova knjiga zabranjena za objavljivanje jer se njeno štampanje smatra podrškom nacistima. Kazna prekršiocima - 10 do 20 godina zatvora.
"Životinjska farma", Džordž Orvel (1945)
Zbog svinje koja govori i životinja koje pozivaju na bunt, Ujedinjeni Arapski Emirati zabranili su Orvelovu "Životinjsku farmu".
"Da Vinčijev kod", Den Braun (2003)
Zabranjena je jer je smatrano da je isuviše oštra po hrišćanstvo. Klasifikovali su je kao jeretičko djelo i kao atak na istoriju i tradiciju.
"Madam Bovari", Gistav Flober (1857)
Knjiga je zabranjivana jer su književni kritičari smatrali da je sadržaj nemoralan i ocjenjivali su ga kao "životopis preljubnice".
"Satanski stihovi", Salman Ruždi (1988)
Roman inspirisan životom proroka Muhameda izazvao je negodovanje muslimana. Prvo je zabranjen u Indiji, a potom spaljivan u Velikoj Britaniji.
"Vrli novi svijet", Oldos Haksli (1932)
Prvo ju je Irska sklonila s polica zbog kontroverznog opisa rođenja djeteta, da bi je i u Americi povukli iz prodaje zbog "negativnosti".
"Grožđe gnjeva", Džon Stajnbek (1939)
Čitaoce je šokirao način opisa siromaštva i bijede, za koje je Stanjbek kasnije priznao da je pisao po situaciji u kojoj su bile tadašnje komune.
"Rakova obratnica", Henri Miler (1934)
"Rakova obratnica" nije knjiga, rekli su iz Okružnog suda u Pensilvaniji. Okarakterisali su je kao septičku jamu, kanalizaciju i prikupljanje truleži.
Djela nepodobna za mlade u Rusiji
Mladi u Rusiji koji požele da pročitaju čuveno djelo Oldosa Hakslija "Vrli novi svijet" ili neko od djela Šarla Bodlera, Vilijama Berouza i Irvina Velša moraće da ih pronađu na internetu. Knjige pomenutih autora neće moći da kupe ni u jednoj knjižari ili da pozajme u biblioteci, jer je državna služba za kontrolu narkotika "Gosnarkokontrol" donijela rješenje prema kojem su pomenuti autori nepodobni po današnju omladinu, jer kroz svoja djela promovišu upotrebu opojnih droga. Knjige su praktično preko noći iščezle iz knjižara i čitaonica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.