BANJALUKA - Tokom ovogodišnjeg "Kočićevog zbora" na raznim lokacijama u gradu bile su izložene neobične skulpture likova iz Kočićevih djela, koje je svakodnevno stvarao i pomjerao s mjesta na mjesto francuski skulptor Žoel Bast.
Ovaj "plastični umjetnik", kako sam za sebe kaže, za "Nezavisne" je govorio o tome kako nije običan skulptor te o tome kako je došlo do ideje skulptura sa Kočićevom tematikom. Ovaj umjetnik radi s papirom i žicom, već 15 godina stvara velike skulpture koje prenosi svuda po gradu u kom izlaže svoja djela. U svojoj ranijoj karijeri je radio sa drvetom i kamenom, ali su djela od ovih materijala bila teška za prenošenje. Pomjerajući ih i stavljajući ih tako u određeni kontekst, njegova djela dobijaju novi smisao, zbog čega svoju umjetnost naziva konceptualnom.
U Banjaluku je doputovao na poziv Nikole Vukolića, književnika i direktora Zadužbine "Petar Kočić". Upoznali su se na festivalu poezije "Živi glasovi Mediterana" u Setu, gdje su obojica predstavljala svoju umjetnost na neobične načine.
"U Setu su pisci govorili svoje stihove na ulici, a moj rad se zasnivao na tome da i ja svoje skulpture stvaram i selim širom grada jer volim kada djelo može biti među ljudima, na različitim mjestima. Nikolu sam vidio kako radi fiskulturu i govori poeziju na otvorenom. Imao je zapravo 'pjesnički čas fiskulture'. Zanimljiv mi je bio ovaj način da se poezija približi ljudima", ispričao je Bast.
Inspiraciju je, kaže, dobio od samog pisca, ali i iz sredine u kojoj je Kočić svoje likove napisao.
"Nikola je predložio da uradim skulpture prema likovima Kočićevih junaka. Tek kada sam stigao, upoznao sam se bolje sa njegovim djelom. Imao sam dosta fotografija, kataloga, nošnje, sami likovi su izuzetno slikovito opisani, a najviše mi je pomoglo to što sam vidio Zmijanje i cijeli taj inspirativni ambijent. Očaralo me to što Kočićeve priče uvijek govore o moralu, a njegov način pisanja i borbe za ljude i pravdu je jednako pristupačan i mladim i starijim čitaocima. Sve to me veoma podsjetilo na Viktora Igoa", kaže Bast.
Određenu sličnost između zavičaja Petra Kočića i Provanse navodi i Vukolić, koji je nedavno boravio u Setu.
"Nigdje nema takve sličnosti kao između Provanse i Zmijanja. Tačno je da ovo nije primorje, ali ljudi koji žive tamo i ovdje nevjerovatno su slični", tvrdi Vukolić i dodaje da je ova saradnja živi most između Seta i Provanse na jednoj strani, i Banjaluke i Zmijanja na drugoj.
Za 12 dana koliko je radio u Banjaluci, Bast je stvorio sedam skulptura, koje ostavlja Zadužbini "Petar Kočić".
"Bilo je veoma naporno jer sam želio da uradim što više skulptura u što kraćem roku, ali imao sam dva jako sposobna i simpatična pomoćnika Nenada Gajića i njegovog sina Mladena, koji nisu profesionalni skulptori, ali su izuzetno talentovani", rekao je Bast i dodao da je u Setu uradio 50 skulptura i da mu je želja da ih i ovdje napravi toliko. Nikola Vukolić, kao direktor Zadužbine, obećava da će iduće godine Bast ponovo doći i nastaviti svoj rad.
"Žoel Bast je čovjek koga je Banjaluka brzo zavoljela. Ovdje je, čak, dobio nadimak Žare. Zbog svega toga on je sam poželio da sljedeće godine dođe u Banjaluku i dovrši započeti posao - opus radova koji prikazuju zmijanjskog, krajiškog čovjeka", rekao je Vukolić i dodao da je ovog umjetnika oduševila posjeta predsjednika Skupštine RS Nedeljka Čubrilovića, i da mu je bilo izuzetno drago da se i kod nas umjetnosti poklanja velika pažnja i pridaje ovoliki značaj.
Oduševljen skulpturama koje "hodaju" po gradu, Vukolić je došao na ideju da pozove ovog umjetnika u grad na Vrbasu i tako je došlo do saradnje koja je rezultovala neobičnim skulpturama koje "oživljavaju" Kočićeve likove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.