Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 19.jun

Dogodilo se na današnji datum, 19.jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 19.jun
Srna

BIJELJINA - Danas je ponedjeljak, 19. jun, 170. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 195 dana.

1566. - Rođen škotski kralj Džejms Šesti Stjuart, koji je kao DŽejms Prvi od 1603. do smrti 1625. prvi vladao i Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na engleskom tronu. Poslije abdikacije sa škotskog prijestolja majke Marije Stjuart, 1567. godine - kad je imao samo godinu dana - proglašen je kraljem Škotske i tu titulu nosio je do smrti.

1623. - Rođen francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal, koji je postavio osnove računa vjerovatnoće. Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presjecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine, koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem vjerovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa vjerovatnoće. Izumio je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena "Pisma jednom provincijalcu". Djelo "Misli" su fragmenti njegove nedovršene apologije hrišćanstva.

1862. - Američki Kongres zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

1867. - Meksički republikanci strijeljali nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Prvog Jozefa Habsburga, krunisanog poslije francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za meksičkog cara je 1864. ustoličio francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, pokušavši da njegovim posredstvom ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke trupe, a za predsjednika je ponovo izabran Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington Meksika", koji je u vrijeme francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.

1885. - Rođen srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, obdareni polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpio iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Djela: orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija", "Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode", "Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet "Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet", "Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pjesme.

1885. - Statua Slobode - francuski poklon Amerikancima - stigla u NJujork iz Francuske.

1886. - Rođen srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svjetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živio do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza, u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna djela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U posljednjoj fazi rastvarao je predmet uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Djela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1897. - Umro engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

1906. - Rođen britanski fiziolog i biohemičar ruskog porijekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, inzulin i antibiotike.

1908. - U luku Santos uplovio brod "Kasato Maru" sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija Japanaca u Brazil.

1921. - Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: "Slučaj Paradin", "Pismo nepoznate", "Žiži", "Madam Bovari", "Tri novčića u fontani".

1937. - Umro škotski pisac DŽejms Metju Beri, "otac" Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovijetke. Djela: "Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".

1944. - Poslije žestokih borbi protiv japanskih snaga američke trupe su u Drugom svjetskom ratu osvojile strateški važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kojem je Japan izgradio jednu od najvećih vojno-pomorskih baza s nekoliko aerodroma.

1947. - Rođen indijski pisac Salman Ruždi, kome je iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu, optuživši ga da je izvrgao ruglu islam u romanu "Satanski stihovi". Ostala djela: romani "Djeca ponoći", "Istok, zapad", "Harun i more priča", "Mavrov posljednji uzdah".

1953. - U američkom zatvoru "Sing-Sing" izvršena smrtna kazna na električnoj stolici nad DŽulijusom Rozenbergom i njegovom suprugom Etel, optuženim da su SSSR-u odavali nuklearne tajne, bez obzira na apele širom svijeta da im bude pošteđen život. NJih dvoje su prvi bračni par pogubljen u SAD.

1961. - Velika Britanija dala nezavisnost šeiku Kuvajta u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od 1899. godine.

1965. - Alžirskog predsjednika Ahmeda Ben Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio ministar odbrane general Huari Bumedijen, koji se idućeg mjeseca proglasio predsjednikom Alžira.

1970. - Sovjetski vasionski brod "Sojuz 9" vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

1987. - Od eksplozije, koju su u garaži jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatistričke baskijske organizacije ETA, poginulo 12 i ranjeno više od 30 ljudi.

1988. - Ispred jedne prodavnice u indijskom gradu Kurukšetra poginulo 15 ljudi od eksplozije bombe koju su postavili Siki, teroristi.

1992. - U bolnici u Banjaluci umrla dvanaesta beba, zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvoljavale ni dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom dijelu Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica sa muslimanskim i hrvatskim snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banjaluci je zbog ovakvog drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992.

1993. - Umro engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983, koji je bio preokupiran dramom čovjeka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog grijeha. Privukao je mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog iako nije uvijek lako protumačiti simboliku u njegovim djelima, pisanim u rasponu od najgrubljeg realizma do alegorije. Djela: romani "Gospodar muva", "Nasljednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Bijeg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

1995. - Čečenski islamski teroristi su poslije šest dana oslobodili 1.500 talaca - nasumice pokupljenih građana i pacijenata u bolnici, među kojima mnogo djece i žena - i napustili bolnicu u gradu Buđanovsk na jugu Rusije. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, poslije kojih su taoci oslobođeni, a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.

1999. - Najmanje 18 lica izgubilo život kada je putnički voz udario u traktorsku prikolicu punu svatova u istočnoj indijskoj državi Bihar.

2000. - Britanski carinici u luci Dover otkrili u kamionu-hladnjači 58 leševa Kineza, ilegalnih emigranata.

2008. - Vrhovni sud Srbije za zločin na Ibarskoj magistrali po 40 godina zatvora osudio bivše visoke funkcinere MUP-a i DB-a

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije