Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 27. januar

Dogodilo se na današnji datum, 27. januar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 27. januar
Srna

Danas je subota, 27. januar, 27. dan 2018. godine. Do kraja godine ima 338 dana.

1756. - Rođen austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart, jedan od najvećih u istoriji muzike. Poslije preseljenja iz rodnog Salcburga u Beč bio je okružen spletkama zavidne i stvaralački jalove dvorske muzičke kamarile i doživio je finansijski krah. Poslije smrti 1791. sahranjen je u zajedničku sirotinjsku grobnicu u Beču. Kao "čudo od djeteta" na turnejama je obišao veći dio Evrope. Već u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11. oratorijum, a u 12. operu "Jednostavna prevara". Napisao je više od 600 djela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet sa klarinetom /"Mala noćna muzika"/, sonate za klavir i za violinu, kantate, mise /"Rekvijem", "Misa solemnis", "Velika misa u ce-molu"/. Ostala djela: opere "Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Otmica iz Seraja", "Don Đovani", "Tako čine sve", "Idomeneo", simfonije "Hafner simfonija", "Lincerska simfonija", "Praška simfonija", "Simfonija u ge-molu", "Jupiter simfonija".

1775. - Rođen njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcedentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".

1777. - Rođen srpski monah i pisac Lukijan Mušicki, upravnik manastira Šišatovac, čije su pjesme nadahnute rodoljubljem, humanizmom i prosvjetiteljskim idejama imale veliki uticaj na savremenike, naročito "Glas harfe šišatovačke". Smijenjen je s dužnosti upravnika Šišatovca, jer njegove ideje nisu bile po volji mitropolita Stefana Stratimirovića. Oduševljavao se Dositejem Obradovićem i bio prijatelj Vuka Karadžića.

1814. - Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Smatrao je da je sloboda osnova ljudske egzistencije, a ostvarenje produbljene ljudskosti u okviru slobodne zajednice osnovna smisao postojanja i ličnosti i čovječanstva. U "Govorima njemačkoj naciji" 1807. i 1808. doprinio je jačanju otpora Nijemaca francuskom caru Napoleonu Prvom, ali i buđenju njemačkog šovinizma. Djela: "Pokušaj kritike sveg otkrivenja", "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke".

1822. - Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Otomansko carstvo priznalo tek 1829.

1823. - Rođen francuski kompozitor španskog porijekla Eduar Lalo, koji je komponovao emotivna djela, u romantičarskom maniru. Djela: opera "Kralj od Isa", "Španska simfonija" za violinu i orkestar, "Koncert za violončelo i orkestar u de-duru".

1832. - Rođen engleski pisac i matematičar Čarls Latvidž Dodžson, poznat kao Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo".

1859. - Rođen njemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na Istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svjetski rat. Na prijesto Njemačkog carstva stupio 1888, a 1918. je, poslije poraza Njemačke, primoran da abdicira i pobjegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

1865. - Španija priznala nezavisnost Perua.

1885. - Rođen američki kompozitor DŽerom Kern, otac mjuzikla. NJegova opereta "Ploveće pozorište" jedna je od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

1901. - Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Ričarda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Prve opere stvarao je u duhu slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnije su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašen tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

1916. - U Berlinu osnovana revolucionarna organizacija "Savez Spartaka", preteča Komunističke partije NJemačke, osnovane u decembru 1918.

1919. - Umro mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, s novim asocijacijama i naglaskom riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio?", "Na čelu mrtvih".

1924. - Jugoslavija u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

1926. - Engleski pronalazač DŽon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

1942. - U Igmanskom maršu u Drugom svjetskom ratu glavnina Prve proleterske brigade tokom druge neprijateljske ofanzive prešla sto kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja i planine Igman. Marš više od 700 boraca, od kojih 50 ranjenih i bolesnih, trajao je 18 časova kroz dubok snijeg, pri temperaturi minus 32 stepena Celzijusova. U maršu su promrzla 172 borca i nekima su bez anestezije amputirani dijelovi tijela.

1944. - Komandant Lenjingradskog fronta ruski general Leonid Govorov u Drugom svjetskom ratu objavio da je Crvena armija porazila Nijemce i potpuno oslobodila Lenjingrad, čijih je tri miliona žitelja bilo u blokadi od septembra 1941. Tokom nacističke opsade 716.000 Lenjingrađana izgubilo je krov nad glavom. NA Piskarevskom groblju sahranjeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, od kojih je većina umrla od gladi.

1945. - Sovjetske jedinice na juriš i uz znatne gubitke oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu. U logoru je ostalo oko 7.000 zatočenika koje Nijemci u žurbi nisu stigli da pobiju. U gasnim komorama Aušvica je, uključujući djecu i žene, ubijeno najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je bilo više od 25.000 Jugoslovena.

1951. - Umro finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsjednik Finske od 1944. do 1946. Kao konjički oficir ruske vojske učestvovao je u rusko-japanskom ratu i u Prvom svjetskom ratu, od 1917. je predvodio kontrarevolucionarne snage u Finskoj i bio regent Finske 1918. i 1919, a u Drugom svjetskom ratu vrhovni komandant finske armije. Odbrambena utvrđena linija prema SSSR-u, izgrađena prije Drugog svjetskog rata prema njegovoj zamisli na Karelijskoj prevlaci, nazvana je "Manerhajmova linija".

1964. - Francuska uspostavila diplomatske odnose sa Kinom.

1967. - Pripremajući se za let na Mjesec, trojica američkih astronauta poginula u svemirskom brodu "Apolo 1" u kojem je izbio požar.

1967. - SSSR, SAD i 60 drugih zemalja potpisalo sporazum o zabrani nuklearnih eksperimenata u stratosferi.

1969. - U Bagdadu pogubljeno 14 ljudi, među njima devet Jevreja, koje su iračke vlasti optužile da su izraelski špijuni.

1973. - U Parizu su ministri inostranih poslova SAD, Sjevernog Vijetnama i privremene revolucionarne vlade Južnog Vijetnama potpisali ugovor o prestanku rata u Vijetnamu. Rat je ipak potrajao do kraja aprila 1975. i okončan je ponižavajućim porazom SAD.

1980. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porijekla Eli Finci, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor "Borbe", "Nolita", "Jugoslovenske knjige", Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Djela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života 1-5", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

1981. - Najmanje 500 ljudi poginulo na indonezijskom feribotu "tampomas 2" koji je poslije požara potonuo u Javanskom moru.

1991. - Američka avijacija u Zalivskom ratu otpočela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada - Basre.

1995. - Burmanski vojnici postigli ključnu pobjedu nad karenskim pobunjenicima, osvojivši glavnu bazu u džungli uz granicu sa Tajlandom. Pobuna manjinskih Karena /više od tri miliona ljudi u planinama istočne Burme/ otpočela je ubrzo pošto je Burma 1948. dobila nezavisnost od Velike Britanije.

1996. - U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsjednik Mahamane Osman.

2003. - Bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović izjasnio se pred Haškim sudom da se ne osjeća krivim ni po jednoj od pet tačaka optužnice, koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u toku sukoba na Kosmetu u proljeće 1999. godine.

2003. - Prostorije Suda i Tužilaštva BiH otvorene u bivšoj kasarni JNA "Viktor Bubanj" u Sarajevu u kojoj su bosanski muslimani tokom rata držali zarobljene srpske civile.

2003. - Poslanici Skupštine Srbije usvojili Ustavnu povelju buduće zajednice SCG i Zakon o njenom sprovođenju.

2004. - Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Babić izjavio pred Haškim tribunalom da je kriv za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i saučesništvo u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.

2008. - Najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio Otvoreno prvenstvo Australije, a Nenad Zimonjić i Kineskinja Tijantijan Sun osvojili titulu u konkurenciji mješovitih dublova.

- Danas je Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvjetitelja - Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve dijelove srpstva. Himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu, a za školsku slavu u kneževini Srbiji Savindan je proglašen u januaru 1840. 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Mujo uspješan prevarant
Zanimljivosti

Vic dana: Mujo uspješan prevarant

Dogodilo se na današnji datum, 23. oktobar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 23. oktobar

Vic dana: Istina o investiranju
Zanimljivosti

Vic dana: Istina o investiranju

Najčitanije