Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 28. februar

Dogodilo se na današnji datum, 28. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 28. februar
Srna

Danas je srijeda, 28. februar, 59. dan 2018. Do kraja godine ima 306 dana.

1525. - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka. 

1533. - Rođen Mišel de Montenj, francuski književnik i filozof. 

1825. - Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade. 

1832. - U čitalištu Grigorija Vozarevića u Beogradu osnovana prva nacionalna srpska biblioteka - ovaj datum obilježava se kao Dan Narodne biblioteke Srbije. 

1842. - Rođen Milan Kujundžić Aberdar, književnik i političar, akademik. 
Kujundžić je filozofiju studirao u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, a diplomirao na Oksfordu. Bio je profesor Velike škole u Beogradu, predsjednik Narodne skupštine i ministar prosvjete Srbije. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik "Mlade srbadije". Pisao je članke iz oblasti filozofije, a njegova poezija, sa svim obilježjima romantizma, bila je poziv na borbu protiv ugnjetača i za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Poznat je njegov spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova" i zbirke pesama: "Prvi jek" i "Drugi jek". Neke od njegovih pesama su komponovane i dugo su se zadržale u narodu. Kao recenzent, Kujundžić je objavio više prikaza knjiga u kojima su došla do izražaja njegova filozofska, književna i politička shvatanja. 

1869. - Umro Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu. 

1901. - Rođen američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi. 

1909. - Rođen engleski pisac Stiven Harold Spender, koji je kao pjesnik počeo pod uticajem Španskog građanskog rata u kojem se borio na strani republikanaca, ali je kasnije pisao lično obojenu poeziju, zasnovanu na untrašnjem doživljaju svijeta. Kao pripadnik grupe ljevičarskih pjesnika antifašista, tridesetih godina 20. vijeka u pjesmama je slikao užase rata i razaranja, ali bez naglašene političke obojenosti. Potom se odrekao komunizma i vratio idejama liberalizma, a lirika mu je postala nježnija i romantičnija. Djela: zbirke pjesama "Nepokretno središte", "Ruševine i vizije", "Rub bića", "Plemeniti dani", roman "Zaostali sin", zbirka priča "Zapaljeni kaktus", eseji "Razorni element", "Stvaralački element", "Borba modernih", "Tridesete i poslije", autobiografski spis "Svijet u svijetu". 

1911. - Rođen Otakar Vavra, češki filmski režiser i pedagog, osnivač Filmske akademije u Pragu. 

1913. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, koji je 1958. dobio nagradu "Oskar" za film "Žiži". Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu". 

1916. - U Prvom svjetskom ratu završeno prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara prve srpske jedinice su dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja, tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira. 

1916. - Umro američki pisac Henri DŽejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Portret jedne ledi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna zdjela". 

1921. - Počela Kronštatska pobuna mornara ruske Baltičke flote i radnika u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu protiv boljševičke vlasti. Kronštatski mornari i radnici u bazi zapadno od Petrograda - koji su snažno podržali boljševike 1917. i bili jedan od oslonaca Oktobarske revolucije - tražili su ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije, ali su boljševici 20 dana kasnije vojskom krvavo ugušili pobunu. 

1922. - Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje. 

1933. - Dan nakon što su nacisti zapalili u Berlinu zgradu Rajhstaga /parlament/, optuživši za to komuniste, vođa nacista Adolf Hitler ubijedio ostarjelog predsjednika NJemačke Paula fon Hindenburga da potpiše dekrete o suspendovanju ličnih sloboda, slobode govora, slobode štampe i prava na okupljanje. 

1943. - Devet norveških komandosa u Drugom svjetskom ratu izvelo sabotažu u njemačkim postrojenjima za proizvodnju teške vode u blizini Rjukana u okupiranoj Norveškoj. 

1948. - Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju. 

1953. - U Ankari Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji. 

1974. - SAD i Egipat, poslije sedam godina prekida, obnovili diplomatske odnose. 

1975. - U najvećoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji poginula 42 putnika kada je voz u punoj brzini udario u odbojnike u stanici "Murgejt" londonskog metroa. 

1986. - Švedski državnik Ulof Palme ubijen u Stokholmu na povratku iz pozorišta, a terorista, uprkos obimnoj policijskoj istrazi, nije otkriven. Palme je u politiku ušao kao studentski vođa, a 1969. je, u 42. godini, postao šef Socijaldemokratske stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale rukovodio je mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o Južnoj Africi/. 

1992. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje 22.000 "plavih šljemova" u Kambodžu. 

1995. - Raul Salinas, brat bivšeg predsjednika Meksika Karlosa Salinasa de Gortarija, uhapšen pod optužbom da je umiješan u ubistvo predsjedničkog kandidata vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Luisa Donalda Kolosija na predizbornom mitingu u Tihuani u martu 1994. 

1996. - Britanska princeza Dajana pristala na razvod od princa Čarlsa, rekavši da je to najtužniji dan njenog života. 

1997. - U Iranu zemljotres razorio više od 20 sela, usmrtivši skoro hiljadu ljudi. 

2011. - Umrla Ani Žirardo, francuska pozorišna i filmska glumica. Poslije nekoliko nezapaženih uloga, postala je poznata 1960. godine igrajući u filmu Lukina Viskontija "Roko i njegova braća" ulogu prostitutke Nađe. Nakon toga, nastupala je i u filmovima Marka Fererija, Rože Vadima, Marija Moničelija, Marsela Karnea, Aleksandra Saše Petrovića i Kloda Leluša.a

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije