Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 5. februar

Dogodilo se na današnji datum, 5. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 5. februar
Srna

Danas je ponedjeljak, 5. februar, 36. dan 2018. Do kraja godine ima 329 dana.

1782. - Španci preoteli od Britanaca sredozemno ostrvo Minorka.

1814. - U Beču objavljena "Mala prostonarodna slavenoserbska pjesmarica" Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

1840. - Rođen škotski pronalazač DŽon Bojd Danlop, koji je 1887. izumio pneumatsku gumu. Izum je komercijalizovao 1890, u prvo vrijeme proizvodeći gume za bicikle, kasnije za automobile, što je bio jedan od najvažnijih uslova za ubrzan razvoj automobilske industrije.

1840. - Rođen britanski konstruktor oružja američkog porijekla Hajrem Stivens Maksim /Hiram Stevens Maxim/, čiji je mitraljez konstruisan 1884. nazvan "maksim".

1881. - Umro škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: "Francuska revolucija", "O herojima", "Život Fridriha Velikog", "Sartor Resartus", "Čartizam", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma i govori Olivera Kromvela", "Kritički eseji" /sedam knjiga/.

1884. - Rođen srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svjetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvjete, predsjednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđivanje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Djela: zbirke pjesama "Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovijedaka ""Bunja i drugi u Ravangradu", "Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah života", "Moloh".

1885. - Belgijski kralj Leopold Drugi proglasio afrički Kongo ličnim posjedom pod nazivom "Nezavisna Država Kongo".

1893. - Umro srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. vijeka. Posebno se istakao ulogama heroja i ljubavnika. Prvi je glumac iz Srbije koji je gostovao je u Budimpešti.

1917. - Usvajanjem novog ustava Meksiko postao federativna republika 28 saveznih država. Proklamovan je princip da zemlja i rudno bogatstvo pripadaju narodu, crkva je odvojena od države, priznato je pravo radnika da se organizuju u sindikate, štrajkuju i učestvuju u podjeli profita, uvedeno je osmočasovno radno vrijeme.

1919. - Rođen grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički premijer Grčke. Bio je šef vlade od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti. Predavao je na američkim univerzitetima Harvard i Berkli, a u politički život Grčke ušao je 1961. kao član Unije centra, stranke svoga oca Georgiosa. U očevoj vladi bio je ministar, ali je dao ostavku zbog nesuglasica s desnim strujama u partiji, a 1965. je napustio zemlju. Po povratku, poslije vojnog puča 1967. zatvaran je kao protivnik diktature, a 1968. dobio je dozvolu da ode u SAD. Vratio se 1974. i osnovao Svegrčki socijalistički pokret /PASOK/, s kojim je dobio izbore 1977, a premijer je postao četiri godine potom kad je PASOK ponovo pobijedio na izborima.

1941. - Njemačka u Drugom svjetskom ratu u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joahima fon Ribentropa s izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na Jugoslaviju da pristupi Trojnom paktu, što je ona učinila 25. marta 1941.

1941. - Umro australijski pisac Endrju Barton - Banjo Peterson, autor izvrsnih balada kao što je "Čovjek sa snježne rijeke". U romanu "Brak" na slikovit način opisao je život na ovčarskim farmama Australije.

1944. - Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Josip Broz u Drugom svjetskom ratu uputio depešu povjerenicima u Srbiji, obavještavajući ih da im u specijalnu misiju šalje britanskog majora DŽonija Hanikera, člana britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu NOVJ, koji će Savezničkoj misiji pri Vrhovnom štabu dostavljati "sve vaše želje u pogledu pomoći savezničkog vazduhoplovstva". U depeši je naglašeno: "Vrhovni štab će ipak odlučiti da li će predloženi cilj da se bombarduje". Otkrivanje sadržine te poruke omogućilo je istoričarima da razriješe misteriju o razlozima bjesomučne angloameričke vazdušne kampanje po gradovima u Srbiji i Crnoj Gori, tokom koje su "saveznici" do septembra 1944. malo naudili njemačkoj vojnoj sili, ali su pod izgovorom istjerivanja Nijemaca ubili hiljade srpskih civila. Decenijama poslije rata - pošto se, ipak, šuškalo o pozadini vazdušnih udara - tvrdilo se da Tito nije imao nikakve veze s njima, da se, čak, ljutio na Engleze i Amerikance zbog te čudovišne operacije i da je protestovao zbog bezdušnog uništavanja srbijanskih i crnogorskih gradova i bezrazložnog ubijanja bespomoćnih civila.

1945. - Američke trupe pod komandom generala Daglasa Makartura u Drugom svjetskom ratu ušle u filipinski glavni grad Manilu.

1971. - U Belfastu tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Sjevernu Irsku 1969.

1983. - U Lionu poslije izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj. "DŽelat iz Liona" - kako su ga zvali - direktno je odgovoran za ubistva i mučenja hiljada francuskih rodoljuba u Drugom svjetskom ratu, u Boliviji se skrivao 32 godine.

1988. - Vrhovni sud SSSR ukinuo presudu kojom su u martu 1938. osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Svi osuđeni su rehabilitovani, jer je optužba bila izmišljena prema nalogu Josifa Staljina.

1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov na partijskom plenumu rekao da Komunistička partija mora da se odrekne monopola na vlast.

1993. - U Beogradu osnovana Fondacija "Borislav Pekić" radi trajnog čuvanja i njegovanja uspomene na velikog srpskog pisca, sređivanja i publikovanja njegove rukopisne zaostavštine, izdavanja sabranih djela, prevođenja na strane jezike. Ustanovljena je i Književna stipendija "Borislav Pekić".

1993. - Umro američki režiser, scenarista i producent DŽozef Leo Menkevic, dobitnik dva "Oskara" za režiju i dva za scenario. Filmovi: "Sve o Evi", "Pisma za tri žene", "Julije Cezar", "Kleopatra", "Bosonoga kontesa", "Bjekstvo", "LJudi će pričati", "Tihi Amerikanac", "Pet prstiju", "Iznenada prošlog ljeta".

1994. - Na sarajevskoj pijaci "Markale" poginulo 68 ljudi od eksplozije navodno samo jedne minobacačke granate, za šta su optuženi Srbi da bi - kako se pokazalo - bilo izdejstvovano povlačenje teškog naoružanja oko Sarajeva. Srpska strana je negirala krivicu, tvrdeći da je tragediju inscenirala vlada u Sarajevu pod kontrolom lidera Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića. Nikada nije provedena nezavisna istraga o tom napadu, kao ni poslije eksplozije gotovo na istom mjestu krajem avgusta 1995, koja je poslužila kao pokriće za masovne napade avijacije NATO-a na Republiku Srpsku.

1996. - Vlasti u Sarajevu su na svoju ruku - mimo znanja Međunarodnog suda u Hagu za ratne zločine - kidnapovale srpskog generala Đorđa Đukića, pukovnika Aleksu Krsmanovića i još šest ljudi, presrevši ih dok su išli na zakazani sastanak s predstavnicima međunarodnih vojnih snaga. Sud u Hagu naknadno je legalizovao otmicu navodnih ratnih zločinaca koji su prebačeni u holandsku prijestonicu, gdje je potom u zatvoru umro oboljeli general Đukić, a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe

1997. - Tri najveće švajcarske banke - pod snažnim međunarodnim pritiskom poslije šokantnih otkrića o njihovoj sramnoj saradnji s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu u skrivanju bogatstva otetog od ubijenih Jevreja - osnovale humanitarni fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta.

2004. - Pripadnici MUP-a FBiH uhapsili, na osnovu naloga Suda BiH, zamjenika direktora Interpola BiH Asima Fazlića zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj i ovlaštenja, primao mito i odavao službene tajne.

2004. - Vrhovni sud Hrvatske poništio nepravosnažnu presudu Suda u Gospiću, kojom je Srbin Svetozar Karan iz Korenice osuđen krajem prošle godine na 13 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 20. maj
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 20. maj

Vic dana: Problem sa spavanjem
Zanimljivosti

Vic dana: Problem sa spavanjem

Vic dana: Šta znači očigledno?
Zanimljivosti

Vic dana: Šta znači očigledno?

Najčitanije