Sigurno vam se dogodilo da pjesmu koji obožavate vaši prijatelji preziru ili obratno? Ako ste mislili da se radi o njihovom lošem muzičkom ukusu, pogledajte rezultate naučnih istraživanja koja otkrivaju da, vjerovali ili ne, fizički izgled odlučuje kako ćete percipirati određeni zvuk.
Naučnici su došli do zaključka da različiti ljudi istu pjesmu ili zvuk čuju potpuno drugačije zbog odstupanja u fizičkom izgledu. Naime, čak i najmanja odstupanja u strukturi lobanje i gustini kostiju glave mogu da utiču na to kako mozak dobija zvučne talase, odnosno kako se frekvencija menja uslijed vibriranja kostiju prilikom slušanja određenog zvuka. To takođe utiče i na sposobnost razumjevanja i učenja jezika, a veliku ulogu igra i struktura unutrašnjeg uha.
Ranije nismo imali mnodo uvida u odnos između toga kako nešto zvuči i toga kako se taj zvuk odražava na nas, ali sada zahvaljujući timu iz Medicinske škole na Harvardu taj problem je riješen.
Kada unutrašnje uho primi zvuk automatski se aktiviraju različite moždane ćelije odgovorne za prenos informacija u mozgu. Ta aktivnost pokreće i formira određene šeme koje se odnose na različite dijelove mozga, a čime je objašnjeno zašto određeni zvukovi izazivaju u nama određenu vrstu emocija i evociraju neke uspomene.
Mehanizam je svakako isti, ali pitanje je da li isto funkcioniše kod svakoga. Naučnici sa oksfordskog univerziteta su ustanovili da lasice kojima su usađeni slušni implantanti reaguju drugačije na isti zvuk. Tom prilikom rezultati mjerenja moždanih aktivnosti pokazali su da svaka jedinka malo drugačije reaguje na zvuk u odnosu na drugu.
Tim još uvijek ne zna tačno zbog čega se to dešava, ali ustanovili su da ima veze sa oblikom lobanje i strukturom kostiju, što potvrđuje i američka Akustična Zajednica.
Ustanovljeno je da su kod žena te vibracije brže nego kod muškaraca i da variraju između 35 do 65 Hz. Ta velika razlika ujedno je i posljedica zbog čega neko određenu pjesmu obožava, a neko ne, te da osim kulturoloških razlika i fizički izgled utiče na odabir omiljene muzike.
Vođeni tom analogijom, istraživači su ustanovili da se mozak profesionalnih muzičara i drugih ljudi razlikuje, pa tako profesionalni muzičari primaju mnogo jače zvučne signale za razliku od ljudi kojima muzika nije struka.
Lijepa vijest je svakako to da muzika ima veliki uticaj na dječji mozak pomažući im da lakše nauče jezik i savladaju matematičke probleme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.