VAŠINGTON - Devedeset odsto lica identifikovanih u komunikacijama koje je presrela američka Agencija za nacionalnu bezbjednost /NSA/ bili su obični korisnici interneta, a ne strane mete određene za praćenje, navodi se u analizi "Vašington posta".
List navodi da su nevini "uhvaćeni u mrežu NSA koja je bačena za nekog drugog", ističući da su zadržane veoma lične informacije, iako nemaju nikakvu obavještajnu vrijednost.
"Vašington post" analizirao je oko 160.000 mejlova i instant-poruka i 7.900 dokumenata sa 11.000 onlajn naloga, koje je NSA prikupila od 2009. do 2012. godine.
List navodi da je četveromjesečna istraga otkrila da svaki deveti vlasnik naloga, uključujući mnoge Amerikance, uopšte nije bio meta za praćenje.
Veliki dio informacija je "zapanjujuće intiman, pa čak i voajeristički", sa pričama koje govore o ljubavi, slomljenim srcima, nedozvoljenim seksualnim vezama, duševnim krizama, političkim i vjerskim preobražajima, finansijskim problemima i iznevjernim nadama.
Međutim, u presretnutim dokumentima postoje "i ona koja imaju značajnu obavještajnu vrijednost", uključujući otkrića o tajnim prekomorskim nuklearnim projektima, dvoličnim igrama saveznika, identiteta agresivnih uljeza u američke računarske mreže, itd".
"Vašington post" navodi da otkriće ovih dokumenata postavlja dilemu pred predsjednika Baraka Obamu, jer postoje dokumenta "značajne obavještajne vrijednosti", ali i mogućnost nanošenja štete po privatnost "u tolikoj mjeri da administracija odbija da se sa tim suoči".
Sve informacije potiču od bivšeg zaposlenika NSA Edvarda Snoudena /30/ koji je pobjegao iz SAD u maju 2013. godine i sada živi u Rusiji.
On je prošle godine velike količine dokumenata NSA dao listovima "Vašington post" i "Gardijan".
NSA je prikupljala podatke preko više miliona telefonskih razgovora u SAD i svijetu, a špijunirala je i strane lidere.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.