Svi veliki gradovi otimaju se da budu sjedište tehnoloških giganata osim Berlina, čiji žitelji su uvjereni da će im dolazak Googlea ugroziti egzistenciju.
Na ulicama Gerlicer parka, u istočnom dijelu berlinske četvrti Krojcberg, uočavaju se znaci nezadovoljstva povodom najavljenog dolaska tehnološkog giganta Googlea, a plakat na kome piše "Fuck off Google" samo je jedan je od mnogih, prenosi Blic.
Planovi za otvaranje novog centra nailaze na protivljenje lokalnog stanovništva, koje na kreativan način izražava nezadovoljstvo zbog "egzistencijalne pretnje".
U lokalnoj knjižari "Kalablik" dva puta mjesečno održava se "Anti-Google-Cafe" miting, a od prošle godine izlazi list koji se bori "protiv Googlea, gentrifikacije, raseljavanja i tehničke dominacije".
Sjedište budućeg Googleovog kampusa je zgrada bivše elektronske podstanice koja se trenutno iznajmljuje za različite događaje. Mada je otvaranje prvobitno najavljeno za septembar 2017, u međuvremenu je odloženo za jesen, ove godine.
Biće to sedmi ovakav Googlov centar u svijetu, prenosi Blic pisanje britanskog Gardijana.
Centri u Londonu, Madridu, Tel Avivu, Sao Paolu i Varšavi stecišta su preduzetnika. U njima se nalaze poslovne prostorije osnivača startap kompanija, a služe i kao centri za povezivanje i obrazovanje.
Googlovi planovi za otvaranje takvog centra u Berlinu izazvali su tenzije zbog izmeštanja lokalnih preduzeća, umjetnika i stanovnika koji su tu godinama živjeli, ali više ne mogu da plate stanarinu koja neprekidno raste.
Oni dolazak Googlea vide kao simbol ekonomske, a možda čak i kulturne promjene, koja će tek uslijediti.
"Mislim da su u Googleu bili iznenađeni što su naišli na otpor", rekao je Štefan Klajn, lokalni aktivista iz organizacije "GloReiće", na jednom od sastanaka, koji se održavaju dva puta nedjeljno.
Svake večeri posle posla on i njegove kolege nude savjete građanima koji strahuju da će morati da napuste svoj kraj.
"Svuda gdje su otvorili centar dočekani su aplauzom, ali ne i ovdje", kaže Klajn.
"Gentrifikacija (pretvaranje čitavih dijelova grada u skupe centre za dobrostojeće pripadnike srednje klase, tako da ljudi koji tu godinama žive ne mogu da podnesu poskupljenje dažbina i troškova života) možda se već desila, kao na primijer u Londonu, ili grad vapi za time, kao u Varšavi, ali ovdje, u Krojcbergu, ljudi su sumnjičavi", smatra Klajn.
Google je već uspostavio partnerstvo sa Faktori Gerlicer parkom, koji otvara centar u komšiluku i koji će, kako se očekuje, imati 10.000 članova.
Osnivače startap kompanija, kako se navodi, privlače kreativnosti, životnost i mješavina različitih nacija u ovom kraju Berlina.
Bum novih kompanija pratio je skok stanarina, koje su od 2004. do 2016. porasle za skoro 70 odsto.
S obzirom na to da čak 85 odsto ljudi u ovom gradu žive kao podstanari, to je postala važne lokalna i državna politička tema, a u aprilu su održane demonstracije protiv "suludih stanarina" u Berlinu, u kojima je učestvovalo između 13.000 i 25.000 ljudi.
Lokalni političari promovišu "digitalizaciju" Berlina, ali aktivisti strahuju da je riječ o smišljenom poslovnom modelu. Kratak životni vijek pojedinih startap kompanija ide u prilog stanodavcima, jer znaju da će za dvije-tri godine ponovo moći da podignu kiriju.
Pored skoka stanarina, aktiviste zabrinjava i eksploatacija lokalne kreativne scene.
"Strateški su izabrali Krojceberg da bi iskoristili labavu mrežu kreativaca i atmosferu neuklapanja u bilo kakve kalupe i pravila, ovo je kraj koji bije glas da je bez predrasuda i pomalo otkačen", kaže Konstantin Sergiju, član aktivističke organizacije "Bizim Kiez".
On navodi da je kompanija "Sidewlak Labs", u vlasništvu Guglove matične kompanije "Alfabet", nedavno ponudila Torontu da obnovi obalu i napravi pametan grad, a to je, kako smatra, ozbiljan razlog da se posumnja da je interes kompanije da dođe do podataka.
"Vjerovatno su mislili da će se smjestiti ovdje i da će se ljudi osjetiti oslobođeno, jer svi vole Google, zar ne? Ali neće im biti lako kao obično", kaže aktivista koji koristi pseudnom Lari Pejdžblenk.
Osnivač sajta "Fuck Off Google" ukazuje na to da je u prošlosti ove tehnološke kompanije bilo primjera izbjegavanja poreza i pokušaja masovnog nadziranja, što nije u skladu sa progresivnim vrednostima ovog dijela Berlina.
On kaže da bi više volio da grad postane "prestonica decentralizovane tehnologije, koja daje ljudima slobodu, umjesto da je ograničava".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.