Nauka

Dan kada je rođen osnicač psiholanalize Sigmund Frojd

Dan kada je rođen osnicač psiholanalize Sigmund Frojd
Dan kada je rođen osnicač psiholanalize Sigmund Frojd

BEOGRAD - Osnivač psihoanalize, teorije ličnosti koja ističe uticaj nesvejsnih determinanti ponašanja, seksualne i agresivne nagone i trajne efekte iskustava iz ranog djetinjstva na kasniji razvoj ličnosti, Sigmund Frojd rođen je na današnji dan 1856. godine u Frajburgu.

Frojd je svoje teorije zasnivao na posmatranjima svojih pacijenta, kao i na samoanalizi. Rani uticaj na njega izvršio je Jozef Brojer, uvažen ljekar iz Beča koji je koristio hipnozu u svrhu liječenja, što je i sam Frojd usvojio. Međutim, Frojd je poslije toga razvio sopstveni način, odnosno tehniku slobodnih asocijacija u cilju pomaganja pacijentima da otkriju zaboravljena sjećanja.

U čovjekovoj psihološkoj strukturi razlikovao je tri činioca, Id, Ego i Superego. Ovi činioci, uz pojmove nesvjesnog - cenzura, represija, sublimacija i hipoteze o ulozi seksualnosti, čine okvir njegovog gledišta.

Frojdovo odojče je u potpunosti id. On smatra da su temelji odrasle ličnosti ustanovljeni tokom prvih pet godina života.

Prema njegovoj teoriji, ljudi napreduju kroz pet psihoseksualnih faza razvoja. Definisao ih je oko fizioloških pojava, kao što je instinkt za sisanjem - rana oralna faza, izbijanje zuba - kasna oralna faza i postizanje kontrole mišića, odnosno analna faza.

Godine 1904, Frojd je objavio djelo koje će postati njegova najpopularnija knjiga, "Psihopatologija svakodnevnog života", gdje opisuje kako se nesvjesna osjećanja i želje često reflektuju u lapsusima ili greškama.

Kako je njegova teorija jačala i stasavala, pridobijao je mnoge istomišljenike i sljedbenike. Nakon njegove smrti, mnogi psiholozi, poznatiji kao "neofrojdijanci" nastavili su da izučavaju ovu njegovu teoriju.

Sa svojim sljedbenicima osnovao je Međunarodno udruženje psihoanalitičara, objavio je mnoge knjige i članke. Smatrao je da snovi simbolički reflektuju nesvjesne želje, što je objasnio u svojoj knjizi "Tumačenje snova".

Ovaj čuveni psihoanalatičar i danas provocira svojim idejama, a njegovo naslijeđe nastavlja da utiče na psihologiju, književnost, filozofiju i umjetnost.

Govorio je francuski, engleski, italijanski i španski jezik, proučavao je djela Hegela, Ničea, Šekspira i Kanta, a nakon studija medicine, dokazao se i kao izuzetan istraživač fiziologije.

Umro je u Londonu, 23. septembra 1939. godine, a njegove kuće u Londonu i Beču pretvorene su u muzeje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije